Državni zavod za statistiku i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva održao je konferenciju za medije o nadolazećem popisu stanovništva. Govorili su Lidija Brković, glavna ravnateljica DZS-a, Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, i Damir Plesac, glavni koordinator za popis stanovništva, kućanstava i stanova u RH
Lidija Brković, ravnateljica DZS-a, rekla je da su u pripremi Popisa stanovništva korištene dobre prakse iz prijašnjeg popisa te konzultirani kolege iz Estonije, Bugarske i Slovenije koji imaju korisna iskustva u pitanjima pripreme popisa i korištenja podataka iz administrativnih baza podataka.
'Digitalizacija popisa, prva faza, pokazala se kao prednost u dobu novog normalnog. Svakako će 13. rujna ući u povijest hrvatske statistike kao datum na koji su u potpunosti napušteni papirnati obrasci popisnog upitnika. Popis stanovništva 2021. kao najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje obuhvaća tri jedinice: stanovništvo, kućanstva i stanove. Podaci koji se prikupljaju popisom nužni su za provedbu gospodarskih, socijalnih, demografskih politika te znanstvenih istraživanja. Cilj popisa je utvrditi podatke o broju, prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim i drugim obilježjima', objasnila je Brković, prenosi HRT.
Popis počinje 13. rujna i sastoji se od dvije faze, a građani će odlučiti na koji će način biti popisani. Građani će u prvoj fazi samopopisivanja od 13. do 26. rujna moći samostalno popisati sebe i članove svog kućanstva prijavom na portal e-građani. Pravilo samopopisivanja je jedna vjerodajnica - jedno kućanstvo. Ako se više članova u kućanstvu koristi portalom e-građani, samo jedan član popisuje ostale.
'U drugoj fazi popisa, terenskog popisivanja, u razdoblju od 27. rujna do 17. listopada na teren izlaze popisivači, njih nešto manje od 8000, koji će u osobnom intervjuu sa stanovništvom popisati sve jedinice koje nisu popisane u prvoj fazi. Oni će također uzeti kontrolnu šifru od kućanstava koja su se samostalno popisala na portalu e-građani. Iznimno, ako se ustanovi da do 17. listopada nisu popisane sve jedinice, razdoblje popisivanja produžit ćemo do 29. listopada', objasnila je Brković.
Što sadrži upitnik i koliko traje popunjavanje
Popisni upitnik sadrži identifikacijske podatke, tri pitanja koja se odnose na kućanstva, 20-ak pitanja o stanu te 38 pitanja za svaku osobu. Trajanje popisivanja ovisi o broju članova kućanstva te podacima koji se daju. 'Cilj DZS-a je bio da upitnik bude jednostavan i pregledan te da ne zbunjuje ljude i mislim da smo u tome i uspjeli. Oko 20-ak minuta je dovoljno da se odgovori na upitnik. Uz svako pitanje smo predvidjeli pojašnjenje, ako nekome nešto nije jasno. Što se tiče samih sudionika popisa, njih je znatno manje nego na prošlom popisu, a bit će angažirano oko 9500 sudionika. Bit će angažirano 7911 popisivača, 1029 kontrolora i 175 instruktora. Tu su i ostali članovi, koordinatori i zamjenici koordinatora, članovi županijskih povjerenstava, voditelji popisnih centara', rekla je Brković.
Faze popisa i tajnost podataka
Građani popisu mogu pristupiti koristeći vjerodajnicu za platformu e-građani, a dovoljno je da ju posjeduje jedna osoba.
Platforma e-građani automatski prepoznaje osobu koja se prijavila i postavlja ju kao referentnu osobu i ona popisuje cijelo kućanstvo. Referentna osoba daje sve podatke i nakon uspješnog zaključavanja i slanja e-popisnice e-ispitanika može vidjeti jedinstvenu šifru generiranu u trenutku slanja popisnice i koju će dati popisivaču pri terenskom popisivanju. Bitno je da građani znaju da navedenu šifru treba zapisati, slikati mobitelom ili pospremiti da je mogu kasnije predati popisivaču.
U drugoj fazi na teren izlaze popisivači koji će u osobnom intervjuu i pomoću računala popisati sve popisne jedinice koje se nisu popisale u prvoj fazi.
Povjerljivi statistički podaci iskazuju se u obliku u kojem statističku jedinicu nije moguće identificirati izravno ni neizravno, i ne mogu biti podloga za utvrđivanje prava i obveza izviještenih jedinica, kao što su pravne, pravne ili porezne svrhe. Niti jedna institucija neće moći dobiti pojedinačni podatak službene statistike. Brković je pozvala članove Vlade i građane da iskoriste mogućnost samostalnog popisivanja te tako podrže uspjeh prvog digitalnog popisa stanovništva i tako pomognu da 'stvorimo zajedno sliku Hrvatske'.
Popisivanje manjina
Na upit novinara hoće li se i kako popisivati pripadnike nacionalnih manjina, Damir Plesac, glavni koordinator za popis stanovništva, kućanstava i stanova, kazao je da je praksa da se popisivači u tom slučaju biraju s onog područja u kojem se vrši popisivanje.
'Oni bolje poznaju lokalnu zajednicu. Ako na tom području žive nacionalne manjine, normalno je da popisivači budu pripadnici manjine. Ali to nije pravilo. Ima područja u kojima živi miješano stanovništvo', rekao je Plesac, prenosi HRT.
Odgovorio je i na pitanje što s onima kojima je adresa boravišta različita od adrese prebivališta.
'Najčešće je da osoba boravi tamo gdje je prebivalište. Druga situacija je kad osoba ima prebivalište na jednoj adresi, a boravište na drugoj. Nas tu zanima gdje osoba boravi, a ne prebivalište. Zanima nas gdje osoba provodi najveći dio vremena. Ima jako puno pitanja građana baš na tu temu, posebno naših državljana koji žive vani', kazao je.
Kada je riječ o upisivanju vjeroispovijesti na popisu, Plesac je rekao da je to pitanje novo.
'Ako osoba nije član nijedne vjerske zajednice, to će moći i izraziti', rekao je.
Popisivači, napomenuo je, neće trebati predočiti negativan test na covid.
'Preporučili smo da se pridržavaju mjera, no ako ih građani ne žele pustiti u svoje domove, mogu se popisati i ispred stana. Ako je osoba u kućanstvu u izolaciji, s tim da popis traje dovoljno dugo, dovoljno je vremena da popisivač ponovno posjeti kućanstvo i popiše ga. Mi kao Zavod za statistiku ne možemo natjerati da se cijepe, no prema našim podacima, vrlo velik broj popisivača ima covid potvrdu', kazao je Plesac, prenosi HRT.
