Seizmolozima zadnjih šest mjeseci nije lako. Potres 22. ožujka njima je napravio ono što je epidemiolozima napravio koronavirus.

Preko noći svi žele znati svaki stručni detalj, izloženi su i kritici javnosti te se od njih očekuju čuda, poput onog da predvide kada će biti sljedeći jaki potres.

No to je, naravno, nemoguće.

Seizmologinja mlađe generacije Iva Dasović igrom slučaja nije bila u Zagrebu kada se treslo. Prije mjesec dana službeno se vratila s rodiljnog dopusta, no unatoč tome odmah nakon velikog potresa priključila se kolegama i primila, u tom trenutku, vrućeg krumpira – informiranja javnosti i komunikacije preko društvenih mreža.

Seizmolozi su do ožujka u tišini radili svoj posao, a seizmička aktivnost, kaže nam Dasović, na zagrebačkom području dotada je bila slaba. Rijetko tko je bio svjestan toga da u bilo kojem trenutku Zagreb može pogoditi jak potres.

Seizmolozi su to znali. No postoji nešto što ih je ipak iznenadilo.

Dosad lociran 2461 potres od 22. ožujka

'Taj umjereno jaki potres potaknuo je niz njih i to još uvijek traje, što je očekivano za nas seizmologe. Ono što nas je pomalo iznenadilo stupanj je štete koja je nastala s obzirom na magnitudu. Nadali smo se da potres te jačine, dakle 5,5, neće izazvati takve razmjere štete', kaže nam Dasović.

Do danas je od 22. ožujka epicentralno područje, tj. područje Zagreba i okolice, pogodilo 185 potresa magnitude veće ili jednake 1,3, a koji su se osjetili. 'Dosad je lociran ukupno 2461 potres, no to nisu svi – ima vrlo mnogo vrlo, vrlo slabih te još nisu locirani: svi jači, pogotovo oni koji se osjete, locirani su i imaju prednost pri lociranju. Vrlo slabi potresi traže dosta vremena i pedantnosti, pa njihova analiza dulje traje, a takvih je najviše', otkriva Dasović.

Kad prestaju tzv. aftershockovi?

Pitamo ju do kada ćemo potrese u ovom području smatrati naknadnim potresima onog koji nas je pogodio 22. ožujka.

'Ovo i dalje računamo kao naknadne potrese. No ne možemo reći - od tog i tog dana više nema aftershockova. Još neko vrijeme, ako se dogodi potres u ovom epicentralnom području, to je sigurno to', pojašnjava.

Mislite da se nakon velikog potresa nešto promijenilo? Seizmološkoj službi serveri crkavaju, budžet im je mizeran, a mjernih postaja koje koštaju manje od auta državnog službenika daleko premalo

Da bismo mogli podvući crtu i reći da je svaki sljedeći potres dio neke nove serije i da nema veze s onim otprije pola godine, razina seizmičnosti trebala bi se smanjiti na razinu koja je bila prije velikog potresa, a ta je razina bila prilično slaba, dodaje Dasović. Nakon što se postigne ta niska razina seizmičnosti potrese u ovom epicentralnom području možemo prestati smatrati naknadnima, pojašnjava.

Na pitanje je li bolje da imamo više malih potresa, uslijed kojih se energija postepeno oslobađa, kaže da je riječ o jako pojednostavljenom pristupu.

'Stvarno ne možemo doprijeti do tih rasjeda kilometrima u dubinu. Teško je reći što se događa unutra i kako se to rasporedilo. Nama je ovo jedinstvena prilika jer je s današnjom tehnologijom ovo prvi jači potres na ovom području. Ono što znamo je da na ovom području možemo imati potres magnitude od 6,3 do 6,5, a to je otprilike kao 30 potresa od 5,5. Sada, bi li netko volio osjetiti 30 potresa poput onog iz ožujka ili jedan, ali 30 puta jači', pita se.

'Misle da smo nesposobni jer im ne možemo reći kad će biti sljedeći potres'

Gadna je to dilema kad znamo da građani reagiraju i na one magnitude oko 1 i svojim brojnim komentarima ruše aplikaciju Euromediteranskog seizmološkog centra, što je postao svojevrstan fenomen.

Taj fenomen Dasović je osjetila s kolegicama i na stranici Zagrebački potres 2020 - vaše info za seizmologe dignutoj na Facebooku nakon 22. ožujka. 'Na društvenim mrežama ima zaista svega i treba imati dobre živce', napominje.

'U jednu ruku razumljiva je uznemirenost građana jer je ovo područje dugo bilo pošteđeno i zaboravili smo da smo na trusnom području. Postoje generacije koje prije ovog nisu osjetile potres. U našoj grupi na Facebooku prikupljamo informacije, a definirali smo stroga pravila jer su ljudi svašta pisali. To sve će se u jednom trenutku pregledavati i analizirati i pokušat će se doznati nešto korisno iz toga', objašnjava Dasović.

Jasno joj je da su ljudi pretrpjeli neki oblik posttraumatskog stresnog sindroma.

[FOTO/VIDEO] Kod njih je bio epicentar potresa. 'Ja bih svakog političara samo tjedan dana stavio da živi s djecom u razvaljenoj kući. Zima je tu!'

'Dosta korisnika nas podržava, no ima onih koji do jučer nisu znali za Seizmološku službu i za seizmologe, pa govore da nemamo pojma, a zna biti i neugodnog vrijeđanja. Misle da smo nesposobni jer im ne možemo reći kada će biti sljedeći potres, a ne razumiju kako funkcionira znanost. Do prije pola godine mnogi su tvrdili da u Hrvatskoj nema potresa, mi smo ih uvjeravali u suprotno, a sada svi žele sve znati. Žele da im objasnimo pojave koje su vrlo složene u dvije minute te jednostavnim rječnikom, bez fizike i matematike. Iako se trudimo, neke stvari su prilično složene. Situacija je vrlo osjetljiva, a svaka riječ i rečenica važu se nekoliko puta da ih netko ne bi pogrešno shvatio', kaže.

Osobna odgovornost: Vježbajte za veliki potres

Važno je da ljudi znaju da ako je potres jak, odmah ćemo osjetiti da je jak jer se nalazimo vrlo blizu epicentru. Zbog onih slabih, poručuje, ne treba stvarati paniku. Naglašava kako su bitne priprema i uvježbanost za slučaj potresa. Tu je presudna, dodaje, osobna odgovornost svakog od nas.

'Tim vježbanjem skraćujemo vrijeme reakcije, kao što piloti u simulatorima vježbaju nepovoljne situacije. No osim neke osobne angažiranosti, treba krenuti s takvim aktivnostima s državne i lokalne razine da se vježbe uvedu u vrtiće i škole te na radna mjesta. Inače, dok potres dođe do nas, on je već prošao. Treba si to nekako pokušati posložiti u glavi da se ne uzrujavaš oko nečeg što si jedva osjetio', zaključuje seizmologinja.