'Obilježavanjem 23. kolovoza kao Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, na što je 2009. godine potaknuo Europski parlament Rezolucijom o europskoj savjesti i totalitarizmu, građani Europske unije se na simbolični način odužuju žrtvama kao i borcima protiv totalitarnih i nedemokratskih režima.

Na prošlogodišnju odluku da se Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i u Hrvatskoj obilježava kao spomendan Hrvatski je sabor dodatno potaknulo kontinuirano, nedvosmisleno i jasno izražavanje poštovanja hrvatskih građana prema žrtvama kako nacizma i fašizma tako i komunizma', stoji u Lekinoj poruci.

'Zločini i strašne posljedice koje su ove tri totalitarne ideologije 20. stoljeća ostavile za sobom na cijelom europskom kontinentu pozivaju nas na odgovoran, dostojanstven i nepristran odnos prema svim žrtvama spomenutih nedemokratskih i neslobodnih režima. To znači da se moraju utvrditi i dosljedno raščistiti sve povijesne činjenice kako bi se otklonila svaka daljnja mogućnost manipulacije žrtvama. Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima mora biti čist od svake ideološke, naročito dnevnopolitičke obojenosti. U njegovom središtu moraju biti same žrtve i njihove patnje koje su milijunima njihovih suvremenika udahnuli hrabrost da ustanu protiv ugnjetavačkih režima i izbore se za život u slobodi', poručio je Leko.

Ujedinjeni u komemoracijama svim žrtvama totalitarnih i autoritarnih režima koje su, bezimene i svedene tek na puki broj, bile pogubljene u koncentracionim logorima, jamama i na drugim stratištima, ističe Leko, ispravljamo povijesne nepravde osudom svih zločina protiv čovječnosti, promičemo demokratske vrijednosti ravnopravnosti, uzajamnog poštovanja i razumijevanja te poštivanja ljudskih prava.

Predsjednik Sabora naglašava kako je to važan zalog miru, slobodi i demokratskim vrijednostima na kojima želimo i dalje graditi našu zajedničku europsku budućnost.