'Vjerujemo da u međunarodnim odnosima za zemlje naše veličine postoji dvoje najboljih prijatelja. Jedan je oslanjanje na međunarodno pravo, a drugi na ojačane međunarodne, multilateralne sustave i poboljšano svjetsko upravljanje. Bez njih će manje zemlje postati tek promatrači, što mi ne želimo biti', kazao je Plenković.

Međunarodni sustav postaje sve fragmentiraniji, ali istovremeno ga u sve većoj mjeri oblikuju mreže koje povezuju ljude, društva i zemlje diljem kontinenata, rekao je premijer u sklopu svog predavanja na visokoj školi za svjetsku i javnu politiku Munk u Torontu.

'U takvom okruženju otpornost više nije tek cilj javnih politika, ono je strateška nužnost. Isto tako, na povezanost se više ne gleda isključivo kao na pokretač gospodarskog rasta. Infrastruktura, transportni koridori, digitalne mreže i energetska međupovezanost su postale ključne komponente nacionalne i kolektivne sigurnosti', ustvrdio je.

Stoga Hrvatska već sada ulaže u svoje mlade naraštaje izdvajanjem pet posto BDP-a za obrazovanje jer bez 'solidnog obrazovanja, manje zemlje jednostavno nemaju šanse u današnjem kompetitivnom svijetu', pojasnio je Plenković.

'Zato vjerujem da budući međunarodni poredak neće oblikovati samo velike sile, već i zemlje sposobne spajati regije, graditi partnerstva, jačati otpornost te donijeti praktična rješenja za zajedničke izazove', kazao je premijer.

Ciljevi neostvarivi bez demografije

To je uloga koju Hrvatska želi imati unutar Europe, NATO-a, šire transatlantske zajednice i u svijetu, poručio je Plenković.

Zemlja veličine Hrvatske bi trebala identificirati područja u kojima može najučinkovitije doprinijeti te osigurati da ostane pouzdan partner kada se pojave izazovi, kazao je, dodajući da u hrvatskom slučaju ti prioriteti uključuju energetiku, povezanost i demografiju.

Kao neke od primjera iz područja energetike, Plenković je naveo terminal za ukapljeni zemni plin na Krku koji je Hrvatsku od zemlje koja ovisi o uvozu energije pretvorio u regionalnog energetsko čvorište, ali i Jadranski naftovod kojim se opskrbljuju susjedne zemlje.

'Hrvatsko iskustvo pokazuje da možemo dati značajan doprinos regionalnoj energetskoj sigurnosti ako rano ulažemo i gradimo partnerstva, strateški razmišljajući o našem geografskom položaju', rekao je.

Međutim, ciljeve o dugoročnoj konkurentnosti i otpornosti nije moguće postići bez demografije, kazao je Plenković, nazvavši je strateškim izazovom cijelog zapadnog svijeta.

'Nitko u Europskoj uniji s današnjim natalitetom ne može održati ni trenutan broj stanovnika koje te zemlje imaju, što znači da smo svi u problemu', rekao je.

Hrvatska se stoga usredotočila na privlačenje stranih talenata, podržavanje obitelji, zadržavanje mladih, osiguravanje ujednačenog regionalnog razvoja te niz politika priuštivog stanovanja, rekao je, dodajući da će nastaviti poticati i povratak iseljenih Hrvata.