"Pustimo medijske napise, bilo je tu svega i Politica (portal politico.eu) i FT-a (Financial Times)", rekao je Plenković po dolasku na sastanak čelnika Europske pučke stranke (EPP), koji se tradicionalno sastaju prije svakog summita EU-a.

Belgijski dnevni list Le Soir u četvrtak je objavio da se kao ozbiljni kandidati za predsjednika Komisije spominju Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković.

Na upit kako je u kombinaciju došla predsjednica Grabar Kitarović, Plenković je rekao: "Ne znam, pitajte novinara. Nisam ja pisao članak".

"Budimo realni. Mi svi skupa pratimo medije i ako malo pogledate europske medije ima toliko tih špekulacija, a ono što ja mogu reći da je jako puno toga u tim špekulacijama daleko od razgovora koje vodimo za stolom. Moram priznati da sada o tome znam više nego brojni drugi. Pregovori su vrlo teški, vrlo tvrdi. Večeras ćemo imati raspravu, pitanje je do kada će trajati i ne bih se kladio da će odluka biti ni danas niti sutra", rekao je Plenković prije početka summita EU-a na kojem će dominirati pitanje raspodjela funkcija na čelnim mjestima europskih institucija.

Europski socijalisti i liberali snažno se protive kandidaturi njemačkog demokršćanina Manfreda Webera za predsjednika Europske komisije, ali pristaju da to mjesto pripadne Europskoj pučkoj stranci, koja sada traži nove kandidate, a među tim nedeklariranim kandidatima spominje se dvoje najviših hrvatskih dužnosnika, piše u četvrtak belgijski dnevni list Le Soir.

Plenković se u četvrtak ujutro sastao s petoricom premijera zemalja članica koji u ime svojih političkih grupacija pregovaraju o imenovanjima novih čelnika europskih institucija.

U ime Europske pučke stranke pregovaraju hrvatski i latvijski premijeri Plenković i Krišjanis Karinš, u ime socijalista španjolski i portugalski premijeri Pedro Sanchez i Antonio Costa, a u ime liberala belgijski i nizozemski premijer Charles Michel i Mark Rutte.

Na pitanje jesu li on i Karinš branili Mandreda Webera kao svoga "spitzenkandidata", Plenković je odgovorio potvrdno.

"To je jedini mandat koji imamo", rekao je.

I latvijski premijer Karinš rekao je da je riječ o vrlo teškim pregovorima.

"Pregovori su vrlo teški i dosad smo čuli dosta negativnoga, ne ovo, ne ono, a ja nastojim tražiti ono što je pozitivno. Na tome radimo Andrej Plenković i ja s predstavnicima drugih političkih skupina. Moramo misliti kako možemo izgraditi nešto pozitivno u Europi, a ne se fokusirati na negativno", rekao je Karinš.

Ni on nije želio komentirati napise o Plenkoviću i Grabar Kitarović kao mogućim kandidatima.

"Ima puno špekulacija o kojima se priča, ostavit ću to špekulatorima", rekao je latvijski premijer.

Čelnici 28 zemalja Europske unije, koji se u četvrtak okupljaju na dvodnevnom summitu, raspravljat će o imenovanjima novih čelnika europskih institucija tijekom radne večere.

Europsko vijeće, najviše političko tijelo koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica EU-a, po Lisabonskom ugovoru predlaže predsjednika Europske komisije, a Europski parlament ga potvrđuje. U Europskom vijeću potrebna je kvalificirana većina, a u Parlamentu nadpolovična.

Nakon europskih izbora europski pučani i socijaldemokrati ostali su i dalje najjače stranke u Europskom parlamentu, ali više nemaju većinu i moraju ići u koaliciju s drugim proeuropskim strankama, liberalima i zelenim.

Europska pučka stranka trenutačno drži tri od četiri najviše pozicije - iz njezinih redova su predsjednik Komisije, Europskog vijeća i Parlamenta, dok je mjesto visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku pripalo socijaldemokratima.

Sada se, međutim, situacija promijenila i Europska pučka stranka, relativno najveća u Europskom parlamentu, traži za sebe samo mjesto predsjednika Europske komisije, dok je ostale pozicije spremna prepustiti drugim strankama.

Najprije treba postići dogovor oko imena novog predsjednika Komisije, ali s obzirom da se pri izboru novih čelnika mora voditi računa o političkoj, zemljopisnoj, demografskoj i spolnoj ravnoteži, odluka se mora donijeti u paketu koji osim predsjednika Komisije uključuje i predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Parlamenta, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Komisije te predsjednika Europske središnje banke.

Kandidat europskih pučana za predsjednika Komisije je njemački demokršćanin Manfred Weber, vodeći kandidat socijalista je Nizozemac Frans Timmermans, a liberalna skupina, koja je prije nekoliko dana promijenila ime u "Obnovimo Europu" najčešće spominje Dankinju Margrethe Vestager kao svoju kandidatkinju.

Osim samih imenovanja u pitanju je i sam koncept "spitzenkandidata" po kojem europske političke stranke prije izbora za Europski parlament ističu svoje kandidate za predsjednika Komisije, a onda onaj kandidat koji uspije okupiti većinu u Europskom parlamentu postaje predsjednikom. Tom se konceptu najviše protivi francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Kako stvari za sada stoje, nijedan od deklariranih kandidata za predsjednika Komisije nema potrebnu većinu ni u Europskom vijeću ni u Europskom parlamentu.

Stoga se već sada spominje mogućnost sazivanja novog summita početkom srpnja kako bi se prije prve sjednice Europskog parlamenta postigao dogovor o raspodjeli čelnih mjesta.