sjednica vlade

Plenković: Slučaj Josipe Rimac dokazuje da su pravosuđe i policija neovisni, ali neka utvrde gdje je došlo do pucanja mjera

04.06.2020 u 12:26

Bionic
Reading

Zajmovi Međunarodne banke za obnovu i razvoj za posljedice koronavirusa i obnovu grada Zagreba jedne su od tema sjednice Vlade na kojoj se uvodno obratio premijer Andrej Plenković

Odmah na početku Plenković se osvrnuo na aferu vjetropark.

'Naša vlada je u cjelosti privržena borbi protiv korupcije. Dokaz neovisnosti policije je i ovaj slučaj koji se događa od prošlog tjedna. Borbu protiv korupcije želimo podržati i ohrabriti. Ovaj slučaj je dokaz da policija i DORH rade bez ičijeg upliva. Za nas su ova ponašanja neprihvatljiva, zato smo i razriješili dužnosnice i odmaknuli ovo od Vlade. Ne želimo biti upleteni u ničije pojedinačno ponašanje koje narušava ugled Vlade', kazao je Plenković.

Osvrnuo se na curenje informacija. 'Mislim da je u interesu jačanja povjerenja u pravosudne organe da se otkrije tko je odgovoran za probijanje mjera. Neka nadležna tijela utvrde kako je moguće i tko je odgovoran za pucanje mjera nadzora. Ovog govorim vrlo precizno i bez ikakve primisli o pritisku na ova tijela. Ali važno je da se utvrdi tko je odgovoran', rekao je Plenković, dodavši da je to važno i zbog neovisnosti i povjerenja građana u pravosuđe.

Zahvalio je svima koji su sudjelovali u proslavi Dana državnosti.

Osvrnuo se i na nove podatke Državnog zavoda za statistiku. 'Vidjeli smo da podatke DZS prema kojoj u prvom tromjesječju bio porast BDP-a od 0,9 posto. S obzirom na sve, to je jako dobar znak', rekao je Plenković.

Kazao je da je napravljen napredak za sanaciju grada Zagreba nakon potresa. Plenković je kazao da je stiglo 223 zahtjeva za najam stanova ljudi koji su ostali bez doma u potresu. 'Isto tako, Ministarstvo graditeljstvo objavilo je Javni poziv za građane kojima su nekretnine oštećene u potresu. Ono što je nužno bit će sanirano i financirano', kazao je.

'Naše mjere za pomoć gospodarstva pokazale su iznimno dobre rezultate. Do sada je isplaćeno 3,8 milijardi kuna, a kada su uključe doprinosi onda je to 5,5 milijuna kuna', rekao je Plenković.

Ministar zdravstva Vili Beroš iznio je izvješće o stanju s koronavirusom, a naglasio je kako Hrvatska već nekoliko dana za redom nema novooboljelih. '39. je dan od popuštanja mjera, a brojke su cijelo vrijeme bile stabilne', rekao je Beroš.

'Sa svega 2 novooboljela u posljednjih tjedan dana nastavljemo s odličnim rezultatima. Mi bilježimo brojke koje znače uspjeh i ulijevaju sigurnost. Vlada pod vodstvom Andreja Plenkovića epidemiju je dočekala spremno i bez panike provodila nužne epidemiološke mjere kojima je spriječeno širenje zaraze', kazao je Beroš, dodavši da se s ukidanjem epidemije ne žuri. Podsjetio je pritom na situaciju u susjedstvu gdje su zabilježena nova žarišta.

'Zdravlje nije sve, ali sve bez zdravlja nije ništa', zaključio je Beroš.

Vlada je na sjednici dala ovlast ministru financija za potpisivanje Sporazuma o dobrovoljnom jamstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji nakon izbijanja bolesti COVID-19.

'U okviru paketa hitne potpore EK predložila je privremeni instrument kako bi se radnicima pomoglo da zadrže svoja radna mjesta', rekao je ministar financija Zdravko Marić, dodavši da se radi o 100 milijuna eura zajma po članici.

EK će se , pojasnio je, zadužiti na međunarodnim tržištima kapitala. 'Za financiranje zajmova državama članicama, Komisija će se zadužiti na financijskim tržištima te zatim ta sredstva pozajmljivati državama članicama pod povoljnim uvjetima, odnosno države članice će na taj način iskoristiti pogodnosti snažnog kreditnog rejtinga i niskih troškova zaduživanja EU-a', rekao je Marić

U cilju ispunjavanja uvjeta za uspostavu instrumenta, države članice moraju pružiti vjerodostojna, neopoziva jamstva Proračunu EU (predmetni instrument će biti dostupan nakon što sve države članice pruže svoja jamstva), u skladu s odnosnim udjelima u ukupnom bruto nacionalnom dohotku (BND).

Navedena jamstva država članica mogu biti u visini do 25 posto odobrenih kredita za svaku državu članicu, uzimajući u obzir njihov udio u ukupnom bruto nacionalnom dohotku (BND). Odredbe vezane uz pružanje jamstva od strane država članica bit će definirane u Sporazumu koji će svaka država članica potpisati sa Komisijom. U prilogu Sporazuma definirane su potencijalne obveze država članica koje se odnose na iznose jamstva, pri čemu za Republiku Hrvatsku ista iznosi 95, 6 milijuna eura. Potencijalna plaćanja po izdanom jamstvu se planiraju u okviru jamstvene pričuve.

O jamstvu je progovorio i ministar rada Josip Aladrović, kazavši da je to dobra poruka za srednju i dugoročnu zaštitu radnih mjesta. Kazao je da se u lipnju bilježi pad broja nezaposlenih, no ranije je bio rast.

'Imamo 13 i pol tisuća više osiguranika odnosno novozaposlenih nego na početku svibnja. To pokazuje da su mjere polučile rezultate i da su uvedene pravodobno i u adekvatnoj mjeri', kazao je Aladrović.

Ministar Marić podnio je i izvještaj pregovorima o Ugovoru o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za odgovor na krizu i podršku oporavku. Radi se o zajmu od 300 milijuna dolara.

Državni tajnik Željko Uhlir podnio je pak izvješaj o vođenim pregovorima za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva. Radi se 200 milijuna dolara.