Plenković se osvrnuo na zaključke sastanka, europske političke prioritete, odnose sa Sjedinjenim Državama, demografsku situaciju te vanjskopolitički položaj Hrvatske.

Plenković je u razgovoru za HRT istaknuo zadovoljstvo činjenicom da je HDZ bio domaćin sastanka čelnika EPP-a, naglasivši da je riječ o važnom priznanju stranci unutar europske političke obitelji. Naveo je kako su sastanku prisustvovali šefovi država i vlada, čelnici europskih institucija te lideri sestrinskih stranaka koji u svojim zemljama predvode oporbu.

'Bilo je više od dvadeset sudionika i rasprava je bila iznimno sadržajna. Dva dana razgovarali smo o svim aktualnim europskim temama, u vrlo dobrom ozračju. U godini kada EPP obilježava 50. obljetnicu, ovo je priznanje HDZ-u, s obzirom na naš utjecaj i ugled unutar europskih pučana', rekao je premijer.

Govoreći o međunarodnoj reputaciji Hrvatske, Plenković je naglasio da svaki dolazak vodećih europskih političara doprinosi vidljivosti zemlje. 'Naša je politika godinama bila da Zagreb i Hrvatska budu poprišta velikih europskih i međunarodnih susreta. Svaki takav kontakt lidera koristi Hrvatskoj jer omogućuje bolje razumijevanje naše pozicije i prioriteta', rekao je.

Podsjetio je i na veliki kongres EPP-a održan u zagrebačkoj Areni 2019. godine, istaknuvši da je riječ o najvećem događaju te vrste koji je ikad organiziran u Hrvatskoj.

Otvorene rasprave i bilateralni razgovori

Premijer je naglasio da su ovakvi susreti vrijedni i zbog formata koji omogućuje otvorenu raspravu. 'Riječ je o malom formatu, bez suradnika i ministara. U takvim okolnostima razgovara se otvorenije i detaljnije. Prošli smo sve teme – od globalnih političkih i sigurnosnih pitanja, preko obrane, do ekonomskih izazova i konkurentnosti', kazao je.

Plenković je istaknuo da su europskim liderima predložili donošenje deklaracije o demografskoj obnovi kao strateškom pitanju. 'Prosječna starost stanovnika Europske unije danas iznosi 44 godine, dok je u Africi 19. Taj trend starenja imat će snažan utjecaj na tržište rada, konkurentnost i migracijske pritiske', upozorio je.

Dodao je kako je u hrvatskom proračunu za ovu godinu osigurano 860 milijuna eura za demografsku politiku, najviše dosad, te da je u 2025. zabilježen blagi porast broja rođenih u odnosu na prethodnu godinu, iako i dalje postoji velik jaz između broja rođenih i umrlih. 'Obitelj je nukleus društva i mora biti u središtu javnih politika, uključujući pitanje priuštivog stanovanja za mlade obitelji', poručio je.

Sigurnost, Ukrajina i odnosi sa SAD-om

Govoreći o sigurnosnim temama, Plenković je podsjetio da EPP ima snažan politički utjecaj na europskoj razini, s 13 od 27 lidera u Europskom vijeću te 14 povjerenika u Europskoj komisiji.

Tema sigurnosti i obrane, rekao je, razmatrana je u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, situacije na Bliskom istoku i obnove Gaze, ali i odnosa sa Sjedinjenim Državama, uključujući pitanje Grenlanda. 'Izrazili smo solidarnost s Danskom. Razgovori o sigurnosti Grenlanda vode se već neko vrijeme i tenzije su se smirile nakon što su poslane poruke umirujućeg karaktera', rekao je Plenković.

Naglasio je i važnost očuvanja europskog jedinstva u potpori Ukrajini.

Strateška autonomija Europe

Plenković je ponovno naglasio da jačanje strateške autonomije Europe uključuje obrambene sposobnosti, energetsku neovisnost, demografiju, sigurnost opskrbe hranom, konkurentnost gospodarstva, ali i praćenje klimatskih promjena, digitalne transformacije i razvoja umjetne inteligencije.

'Odlukom Europske unije omogućeno je gotovo 90 milijardi eura zajmova, čime je pokriven velik dio potreba Ukrajine. Hrvatska je tome pridonijela i nastavit će'. rekao je.

Govoreći o odnosima EU-a i SAD-a, premijer je istaknuo da, unatoč drukčijem stilu druge administracije predsjednika Donalda Trumpa, dijalog nema alternativu. 'Metodologija rada je brža i asertivnija, ali nemamo drugi put osim nastavka dijaloga i suradnje', rekao je, dodavši da unutar EU-a ne vidi drukčiji pristup odnosima sa SAD-om.

Plenković je ocijenio da u Europskoj uniji i dalje postoji visoka razina zajedništva u donošenju odluka, uz iznimke poput Mađarske, koja često ima drukčiji stav, te povremene fleksibilnosti Slovačke. 'U pravilu je riječ o 25 ili 26 zemalja koje dijele isti smjer', rekao je.

Hrvatska pred ulaskom u OECD

Premijer se osvrnuo i na posjet glavnog tajnika OECD-a Mathiasa Cormanna, istaknuvši da Hrvatska očekuje dovršetak procesa pristupanja tijekom ove godine. 'Od 25 odbora, njih 20 je već zatvoreno. Sve zakonske obveze smo ispunili i smatramo da smo spremni za članstvo', rekao je.

Naglasio je da članstvo u OECD-u potvrđuje gospodarsku zrelost Hrvatske te donosi reputacijske koristi, veće povjerenje ulagača, jaču borbu protiv korupcije i bolje korporativno upravljanje.

Na pitanje o fiskalnoj politici nakon kadrovskih promjena u Vladi, Plenković je poručio da zaokreta neće biti. Posebno je istaknuo izbor guvernera HNB-a Borisa Vujčića u Izvršni odbor Europske središnje banke te odlazak Marka Primorca na dužnost potpredsjednika Europske investicijske banke.

Govoreći o povratku ministra Tomislava Ćorića, Plenković je naglasio njegovo iskustvo i očekivanja u području suradnje s privatnim sektorom, jačanja investicija javnih poduzeća i suzbijanja inflatornih pritisaka. Razgovor je zaključio ocjenom da su posljednji dani bili, kako je rekao, 'zaista zanimljivi'.