Jandroković je proglasio stanku od 10 minuta, no zastupnici su premijera čekali nešto duže. 'Vi ste proglasili stanku od 10 minuta, a premijera smo čekali 15 minuta. Sada tražim stanku od 15 minuta kako bi premijer čekao malo nas', poručio je SDP-ov Nenad Stazić nakon što su se zastupnici vratili u dvoranu.

Međutim, Jandroković mu stanku nije odobrio. 'Vlada odgovara Saboru, a ne obratno', bunio se Stazić.

Zbog kašnjenja se ispričao i sam Plenković, kazavši kako je očekivao da će zastupnici jutros tražiti stanke, no do toga nije došlo.

Ozračje u europskom susjedstvu je promijenjeno, poručio je Plenković govoreći o Strategiji nacionalne sigurnosti. Kazao je da su 'prijetnje terorizma promijenile kartu pitanja unutarnje i vanjske sigurnosti koje su sada neraskidivo povezane.'

Autori Strategije, objasnio je premijer, ugradili su osigurač koji znači da će buduće Vlade i sazivi Sabora moći na vrijeme raditi na nadogradnji Strategije. To mu daje snagu, naglasio je premijer, da se prilagođava našim realnostima.

Ovi dokumenti, kazao je Plenković, omogućit će pravodobnu reakciju na sve krizne situacije, od elementarne nepogode do migracijske krize.

'Hrvatska treba partnerstvo za sigurnost. Bez toga je teško graditi sigurnost', kazao je ministar obrane Damir Krstičević. Zajedništvo kao što smo ga imali u domovinskom ratu potrebno nam je i danas u sustavu domovinske sigurnosti, dodao je.

Vlada će jednom godišnje trebati izvijestiti Sabor o provođenju strategije, poručio je Krstičević.

'Svaka odgovorna država mora svoj sustav sigurnosti prilagođavati, planirati, stvoriti sustav koji će biit proaktivan, učinkovit, brži, bolji i jači', poručio je Krstičević.

Žalosno je da nemamo 15 godina strategiju, poručio je u replici Mostov Miro Bulj. 'Spomenuli ste branitelje, još jednom vas molim da hitno zaustavimo srbijanski zakon o jurisdikciji, taj mali Haag, i da se sudi braniteljima', rekao je Bulj.

Pozive na zajedništvo komentirao je SDP-ov Marko Vešligaj, kazavši da je i jedna od tekovina je i antifašizam. Kritizirao je pritom HDZ zbog micanja imena Trga maršala Tita. 'On je bio simbol antifašizma. Viziju povijesti danas kreiraju revizionisti koji ne poštuju Ustav', kazao je Vešligaj.

'Nije isto ono što se događalo u Drugom svjetskom ratu i ono što se događalo na Golom otoku', odgovorio mu je Plenković.

Repliku je imao i SDP-ov Joško Klisović. 'U svom izlaganju ste nas podsjetili na sinergiju stvaranja Hrvatske države, sinergiju državničke mudrosti i nastojanja hrvatskih branitelja koji su obranili Hrvatsku državu. No zaboravili ste spomenuti još jednu važnu političku činjenicu iz tog povijesnog doba, a to je da je u Domovinskom ratu prevladane su podjele koje su opterećivale hrvatski narod, a koje vuku svoj korijen iz Drugog svjetskog rata. I upravo te podjele su najveća ugroza našoj nacionalnoj sigurnosti i upravo te podjele su najprotivnije našem nacionalnom interesu', kazao je Klisović.

Očekuje se da će zastupnici većinu dana raspravljati o Strategiji nacionalne sigurnosti i Zakonu o sustavu domovinske sigurnosti, a u 15 sati zastupnici bi trebali raspravljati i izvještaju o sastancima Europskog vijeća kojeg također predstavlja premijer.

Strategijom se određuje vizija nacionalne sigurnosti i sigurnosni koncept Republike Hrvatske, utvrđuju nacionalni interesi, opisuje se sigurnosno okružje te se konkretiziraju politike nacionalne sigurnosti u području svakog nacionalnog interesa kroz strateške ciljeve, instrumente i mehanizme njihova ostvarivanja.

Strategijom se utvrđuje da je razvoj strategije trajan proces u kojem Vlada RH, u suradnji s predsjednikom Republike Hrvatske na početku svoga mandata ažurira postojeću ili izrađuje novu Strategiju nacionalne sigurnosti RH, te jednom godišnje izvješćuje Hrvatski sabor o njezinoj provedbi.

 Strategija nacionalne sigurnosti razvija sveobuhvatni nacionalni koncept sigurnosti koji osigurava bolju koordinaciju, strateško planiranje, udruživanje resursa te ujednačeni razvoj sposobnosti s ciljem razvoja sigurnosnih politika koje će na nacionalnoj razini jamčiti građanima visoku razinu sigurnosti, u suradnji sa saveznicima i partnerima.

 Za provedbu te Strategije zahtijevat će se postupno povećanje financijskih sredstava za obranu u državnom proračunu RH prema ciljanih 2 posto BDP-a, uvažavajući fiskalne i ekonomske mogućnosti Republike Hrvatske.