Iz Platforme za borbu protiv zagađenja plastikom u Hrvatskoj u četvrtak su upozorili da plastika i prije nego što postane otpad ugrožava okoliš i zdravlje pa su pozvali na smanjenje njezine uporabe, kao i na sanaciju ilegalnih odlagališta u Lici bez spaljivanja i štete za druge regije.
"Zabrinutost građana oko pronalaska PFAS-a, 'vječnih kemikalija', u ilegalnom otpadu u Gospiću potpuno je opravdana, ali javnost mora znati da plastika nije inertan materijal. Sam proces proizvodnje plastike u petrokemijskoj industriji iznimno je štetan za okoliš i ljude, kao i svi daljnji dijelovi procesa koji uključuju proizvodnju plastičnih proizvoda od plastičnih peleta, skladištenje, transport, prodaju i korištenje", istaknuli su iz Platforme.
Plastika, kažu, u svim fazama otpušta kemikalije i mikroplastiku u okoliš i životni prostor te vrlo lako postaje iznimno opasan i toksičan otpad upravo zbog tisuća aditiva i kemikalija koje joj se dodaju u proizvodnji poput bisfenola, ftalata i PFAS-a.
Dodatno zabrinjava nedavna spoznaja o prvi put zabilježenom zagađenju vodovoda mikroplastikom u Hrvatskoj, naglasili su te ocijenili "zaprepašćujućim" da vladajući na takav nalaz reagiraju umirivanjima kako je „broj čestica manji od europskog prosjeka“.
vezane vijesti
Prema podacima Platforme, u Hrvatskoj godišnje nastaje oko 400 tisuća tona plastičnog otpada od čega najveći dio čini ambalaža, a smatraju da je problem i u tome što građanima nedostaju dostupne alternative plastici, dok predaja otpada privatnim tvrtkama ne jamči da će on biti recikliran.
Iz Platforme su se usprotivili i spaljivanju otpada u cementarama, spalionicama i pirolitičkim pećima te istaknuli da se time zagađenje samo prebacuje iz jedne zajednice u drugu.
Stoga su zatražili da sanacija u Lici bude "sveobuhvatna i sigurna za okoliš i ljude, bez termičke obrade".
Kako bi se spriječilo nastajanje novih ilegalnih odlagališta, tzv. crnih točaka, zahtijevaju obvezujuće mjere smanjenja proizvodnje i potrošnje jednokratne plastike, proširenje sustava povratne ambalaže u maloprodaji i ugostiteljstvu te eliminaciju PFAS-a i kemikalija koje ometaju rad hormonskog sustava.
Pozvali su i na preusmjeravanje novčanih sredstava namijenjenih spaljivanju otpada u infrastrukturu za razvrstavanje, kompostiranje i ponovnu uporabu.
Platformu za borbu protiv zagađenja plastikom čine: Zelena akcija, Greenpeace u Hrvatskoj, Udruga Tatavaka - Inicijativa Za Zlarin bez plastike, Udruga Zelena Istra i Institut Plavi svijet s Malog Lošinja.
