GOSPODARENJE OTPADOM

Plan za smeće težak 5,1 milijardu kuna, neke županije nemaju nijedno reciklažno dvorište

  • Autor: V.Brkulj
  • Zadnja izmjena 12.01.2017 10:10
  • Objavljeno 05.01.2017 u 13:15
Odlagalište otpada Kaštjun (3)

Odlagalište otpada Kaštjun (3)

Izvor: Cropix / Autor: Srećko Niketić/CROPIX

Nakon brojnih natezanja, odgađanja i padanja na javnoj raspravi u lipnju prošle godine petogodišnji Plan gospodarenja otpadom (PGO) težak 5,1 milijardu kuna Vlada je usvojila na današnjoj sjednici

Najveći dio sredstava, 1,6 milijardi, predviđen je za izgradnju centara za gospodarenje otpadom (CGO), sanaciju odlagališta neopasnog otpada (975 milijuna) i na reciklažne sustave (izgradnju reciklažnih dvorišta, 450 milijuna; izgradnju postrojenja za sortiranje otpada, 350 milijuna; nabavu opreme, plovila i vozila za odvojeno sakupljanje otpada, 300 milijuna; kućno kompostiranje, 80 milijuna; uspostavu centara za ponovnu uporabu, 75 milijuna; izgradnju centara za recikliranje, 75 milijuna…).

Sredstva za Plan trebala bi se osigurati iz Unijinih fondova (3,4 milijarde), jedinica lokalne, regionalne samouprave i državnog proračuna (oko milijardu kuna), Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (490,7 milijuna), dok se od privatnih ulaganja očekuje oko 93 milijuna kuna.

Plan se, kako je to rekao resorni ministar Slaven Dobrović, temelji na kružnom gospodarstvu, recikliranju i nastanku novih zelenih radnih mjesta, a osnovni cilj mu je da se odvojeno prikuplja najmanje 50 posto papira, plastike, stakla i metala. Da je pred nama dug put, najbolje svjedoči podatak Eurostata, prema kojem se u Hrvatskoj danas reciklira svega 16 posto otpada. No da to nije jedini problem, dovoljno govori činjenica da su u Hrvatskoj u 2016. godini bila svega 84 reciklažna dvorišta, od čega 46 mobilnih.


Najgora situacija je u Šibensko-kninskoj županiji, u kojoj ne postoji nijedno, a najbolja u Istarskoj, u kojoj ih je deset. Problematična je i Splitsko-dalmatinska jer nakon Zagreba ima najveći broj stanovnika, 450 tisuća, a svega četiri reciklažna dvorišta.

Planom se previđa povećanje broja reciklažnih centara za 60 do 70, pa se pojavilo pitanje potrebe mijenjanja prostornih planova u jedinicama lokalne samouprave. No Dobrović kaže da je problem preuveličan jer se ne radi o velikim centrima te neće biti potrebne ni velike procedure jer će ih većina biti smještena tamo gdje već postoji komunalna djelatnost. Naveo je da se u ovom trenutku može krenuti s javnim pozivom za 50 reciklažnih dvorišta za posebne vrste otpada te osam sortirnica.

Plan predviđa 13 CGO-va, kako je bilo planirano i 2007. godine, s tim da će oni koji nisu završeni morati smanjiti kapacitete. Od njih 13, Marišćina (Primorsko-goranska županija) i Kaštijun (Istarska županija) su završeni dok su u fazi provedbe projekta Bikarac (Šibensko-kninska županija) i Biljane Donje (Zadarska županija).

Ministar je najavio da očekuje da će Hrvatska temeljem provedbe Plana 'sa statističkog začelja doći u red onih s najboljom statistikom', a najavio je donošenje Uredbe o komunalnom otpadu, kojom će se, kaže, omogućiti bolja i pravilnija naplata odvoza smeća.

Otpad i naplata u brojkama

Ukupna količina proizvedenog komunalnog otpada u Hrvatskoj je u 2015. godini iznosila 1,6 milijuna tona, odnosno 386 kilograma po stanovniku. Tijekom iste godine 207 tvrtki pružalo je javnu uslugu prikupljanja otpada. Podaci za 2016. godinu govore da je 60 posto gradova i općina koristilo volumen posude kao jedan ili jedan od više kriterija (37 posto kao jedini kriterij) za obračun usluge za prikupljanje miješanog komunalnog otpada. Njih 33 posto ih u obračun uključuje broj članova kućanstva, za njih 25 posto to je jedini kriterij, 24 posto obračunava uslugu po broju pražnjenja posuda, a manje od jedan posto kao kriterij uzima stambenu površinu.

458619 ,457927,456903,454991

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!