'Posebno pozivaju da se ne progone i ne prozivaju članovi obitelji osumnjičenih, pa i osuđenih, za neke kriminalne radnje', stoji u izjavi koju je pročitao član Komisije i voditelj Centra za socijalni nauk HBK Gordan Črpić. 'Ako nastavimo s borbom protiv mita i korupcije tako da je reduciramo na određene procese, onda nam se može dogoditi da nam lijek bude gore od bolesti i uzrokujemo društvenu nestabilnost uzrokujući porast, a ne pad, zala mita i korupcije.'

U komisiji smatraju da je 'korupcija društveni fenomen koji je i stvar naslijeđenog mentaliteta koji moramo promijeniti'. Oni tvrde da se u Hrvatskoj često može čuti da će nas ulazak u Europsku uniju izliječiti od mnogih naših bolesti, pa tako i od mita i korupcije, što je pogrešno. Riječ je, kako navode, o ideologiji mesijanstva koja traži laka rješenja svih teških društvenih pitanja u nekoj 'sili' koja će doći i sve popraviti, bili to mladi, obrazovani, dijaspora, EU ili NATO.

'To je ideologija žrtvenog jarca', navodi Črpić riječi iz izjave Komisije. Nađe se nekoliko žrtvenih jaraca, krivaca, njih se žrtvuje, objašnjava Črpić, i mi nastavimo dalje po starom misleći da smo riješili problem.

'Riječ je o načelnom stavu komisije Iustitia et pax i ne idemo prema konkretnim slučajevima, ne rješavamo konkretne probleme i ne mislimo da ova izjava ide u tom smjeru i da ćemo to lako riješiti, na bilo koji način s bilo kojom osobom, nije samo bivši premijer tu u pitanju, da će se time riješiti problem koji tišti ovo društvo, već da je problem dublji, ozbiljniji. Da se u društvu akcenti drukčije poslože i da to ne bude samo lov na vještice i ideja da ćemo riješiti problem ako uhitimo ovoga ili onoga čovjeka. Riječ je o dubljem i ozbiljnijem problemu koji ostaje po strani, pored ovog senzacionalističkog prikaza stvari', rekao je Črpić odgovarajući na pitanje jesu li konkretno mislili na neka imena.

Tako u komisiji Iustitia et pax smatraju da, ako vlast obećava uhićenja i procese, oporba još više uhićenja i procesa, ako mediji donose presude i vode procese ljudima, što se kod nas već duže vrijeme događa, tada je rezultat takve djelatnosti opet društvena nesigurnost koja rađa političku nestabilnost, pravnu nesigurnost i gospodarsku stagnaciju. Nesigurnost rađa nepovjerenje.

U Komisiji smatraju da borbu protiv zala mita i korupcije treba proširiti na razinu društva, suočiti se s posljedicama mentaliteta koji je nastao u određenim društveno-povijesnim uvjetovanostima u kojima je živo hrvatski narod u posljednjih ne samo 20, 50, 70, već u posljednjih 200 godina u kojima se događa modernizacija društva s dobrim i lošim posljedicama. Zato pozivaju sve one koji obnašaju visoke službe da s više razboritosti i otmjenosti nastupaju u javnosti, posebice kad predstavljaju državu u inozemstvu.

U svijetu, kažu, pa i među članicama Europske unije, postoji korumpiranijih zemalja od nas, pa predstavnici tih država ne ocrnjuju svoje države jer znaju da im time ne bi pomogli. 'Borba protiv korupcije vodi se radom na dobrim i pravednim zakonima, povećanjem kompetencije državnih službenika, odgojem građana, napose onih koji se bave zahtjevnim poslom političara da budu spremni preuzeti odgovorenost za teše probleme', kažu oni. Na kraju zaključuju da se borba protiv korupcije i mita vodi jačanjem institucija, a ne represivnih institucija, jačanjem osnovnih društvenih institucija poput obitelji i škole i poštivanjem vlastite države.