Europska komisija je, naime, prošlogodišnjim projektom "Gradimo Europu s lokalnim dionicima" započela promicanje europskih vrijednosti i politika na lokalnoj razini.

U projektu sudjeluje 17 hrvatskih gradova, a gradonačelnici Dubrovnika, Pule, Karlovca i Vrgorca osvrnuli su se na tribini u HND-u na postignuća toga projekta, ali i na napredak svojih jedinica lokalne samouprave od početka hrvatskog članstva u EU.

"Europski fondovi nisu loši, ali trebali bismo napredovati i bez oslanjanja na njih", kazao je karlovački gradonačelnik Damir Mandić, priznavši da obnova karlovačke Zvijezde ne bi bila moguća bez sredstava iz europskih fondova.

Postavio je i pitanje "što to Hrvatska daje Europi" i zaključio da su to pretežito visokoobrazovni ljudi koje bi trebalo nastojati zadržati u Hrvatskoj.

Mandić smatra da je građanima lakše percipirati važnost članstva u Europskoj uniji kroz projekte u lokalnim zajednicama. Dodao je da mlade treba bolje informirati o radu Europskog parlamenta i Komisije kako bi izlaznost na izborima bila veća.

Vrgorac je strukturno napredovao otvorivši vrtiće te izgradnjom prometa i industrijske zone, a demografski nazadovao, kazao je gradonačelnik tog grada Mile Herceg.

Ustvrdio je da stanovnicima manjih naselja treba omogućiti da žive kao u gradu te ih putem radionica uključiti u raspravu o lokalnim temama.

Projektom "Zaželi - prevencija institucionalizacije" vrijednim 100 milijuna eura, grad je pružio financijsku potporu osobama starijim od 65 godina i odraslim osobama s invaliditetom, kazao je Herceg.

Dubrovnik najveći dobitnik ulaska u Schengen i eurozonu

U posljednjih 10 godina izgradio se Pelješki most i obnovila Zračna luka Dubrovnik, otvorile su se nove škole i vrtići te se izgradio pročišćivač vode koji građanima omogućuje pitku vodu kroz cijelu godinu, kazao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Naglasio je da je donedavno velik udio tamošnjeg stanovništva tri mjeseca u godini ovisio o vatrogasnim cisternama zbog loše kvalitete vode u gradu i smatra da se zbog sudjelovanja u projektu među građanima proširio osjećaj europske pripadnosti.

Istaknuo je i da grad nastoji postati poželjna destinacija za digitalne nomade. "Mislim da je Dubrovnik ponajviše profitirao od ulaska u šengenski prostor i eurozonu", dodao je Franković.

"Cilj grada Pule jest očuvanje lokalnog identiteta uz prihvaćanje europskih vrijednosti", rekao je, pak, pulski gradonačelnik Filip Zoričić i dodao da stanovnici ionako Istre imaju europski način razmišljanja zbog uskih veza sa susjednom Italijom i Slovenijom.

Zelenu tranziciju i osvještavanje pripadnosti Mediteranu naveo je kao važne ciljeve grada i najavio da će Pula ponovno prijaviti svoj amfiteatar na natječaj za uvrštavanje na UNESCO-ov popis Svjetske baštine.

Izlaganju gradonačelnika prethodili su paneli iz medijske i digitalne perspektive koji su istaknuli važnost kontrole protoka dezinformacija te prednosti i mane korištenja umjetne inteligencije.

Raspravu je zaključio Marko Boko iz Ureda za komunikacije Europskog parlamenta predstavivši novu izbornu platformu Zajednoza.eu koja služi informiranju o nadolazećim izborima 2024.

Rasprava se u organizaciji predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj održala u Hrvatskom novinarskom društvu nakon praćenja prijenosa govora predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju Unije.