Nekada moćna ledena masa izgubila je između 1983. i 2003. godine čak 93 posto svoje površine. Svela se na manje od jednog hektara prekrivenog ledom, okruženog golim stijenama, no ipak je iznenadila istraživače koji su očekivali da će nestati mnogo ranije. Na planini se održala još dva desetljeća, piše The Guardian.

U posljednjih pet godina, tijekom kojih su zabilježene tri najtoplije godine u povijesti mjerenja u Europi, preostali se led sveo na nekoliko izoliranih nakupina. Krajem ljeta posljednji ostatak glavnog ledenog tijela bio je velik svega nekoliko metara. Nove fotografije planinske padine, snimljene prije i nakon ovogomjesečnog snijega, potvrdile su da više nema leda.

Matija Zorn, ravnatelj Geografskog instituta Antona Melika, istaknuo je da Triglav ima središnje mjesto u slovenskom nacionalnom identitetu. Nestanak ledenjaka zato nije samo gubitak za prirodu i planinu koju Slovenci smatraju svojim simbolom, nego i za znanstvenike koji su ga desetljećima proučavali.

‘Svake sam godine znao da će leda biti sve manje. Ali svake me godine iznova šokiralo koliko ga je manje ostalo’, rekao je Zorn.

Ekstremni toplinski valovi, pojačani onečišćenjem uzrokovanim izgaranjem fosilnih goriva, teško su pogodili Alpe. Nekadašnji veliki bijeli ledenjaci pretvaraju se u stjenovite krajolike koje su znanstvenici opisivali kao površine nalik Mjesecu.

Prošlog mjeseca švicarski su glaciolozi utvrdili da je u posljednjih pet godina nestala gotovo petina švicarskog leda, a samo tijekom 2026. njegov se volumen smanjio za 5,5 posto.

Ledenjak se smanjivao desetljećima

Slovenija se nalazi na jugoistočnom rubu Alpa, a Triglavski ledenjak najveći dio svoje površine izgubio je tijekom prošlog stoljeća. Povijesne fotografije i dokumenti pokazuju da je sredinom 19. stoljeća zauzimao približno 40 hektara. Kada su znanstvenici 1946. godine prvi put proveli službena mjerenja, površina mu se već smanjila na samo 14 hektara.

Zorn je ledenjak počeo mjeriti 2001. godine, a brzina njegova povlačenja iznenađivala ga je čak i u razdoblju kada se činilo da se ledena masa održava dulje nego što se očekivalo.

Mjesto na kojem je nekada morao stavljati dereze kako bi se sigurno kretao po ledu iz godine u godinu pomicalo se prema vrhu kako se ledenjak povlačio.

‘Topljenje je nevjerojatno. Godine 2002. izvadili smo uzorak leda za geokemijsku analizu. Bio je dubok oko pet metara. Već sljedeće godine stajao sam na istome mjestu, ali više nisam bio na ledu, nego na stijeni’, ispričao je Zorn.

Triglav je najviši vrh Slovenije i važan dio nacionalnog identiteta. U zemlji poznatoj po planinarstvu i skijanju uspon na njega smatra se gotovo obredom koji bi svaki Slovenac barem jednom u životu trebao doživjeti.

Iako je ledenjak nestao, znanstvenici su pronašli led u špiljama ispod Triglava, čiji su se novi prolazi otvorili povlačenjem ledene mase. Drugi slovenski ledenjak, onaj na planini Skuti, također se smanjio i stanjuje se, ali je preostali led bolje zaštićen od sunca pa bi mogao opstati još nekoliko godina.

Posljedice vrućina osjećaju se diljem Europe

Zapadna Europa ove je godine prošla kroz najtoplije ljeto otkako postoje mjerenja. Procjenjuje se da su vrućine uzrokovale najmanje 50.000 smrti, a posljedice su se osjetile i u gospodarstvu: od propalih žetvi do elektrana koje su morale obustaviti rad. Znanstvenici još procjenjuju razmjere štete za ekosustave.

Miha Pavšek, glaciolog i planinski vodič, upozorio je da se promjene događaju pred našim očima, ali da ih ljudi još ne shvaćaju dovoljno ozbiljno.

‘S topljenjem ledenjaka odlazi i dio mene’, rekao je Pavšek, koji čuva fotografiju svojih roditelja snimljenu na tom mjestu 1957. godine.

‘Postoje stvari za koje su ljudi mislili da su vječne. Očito je da ledenjaci nisu.’