Poznato je da je danas, kada je zahvaljujući napretku gospodarstva i medicine očekivani životni vijek s 30 godina na početku 20. stoljeća produžen na gotovo 70, rak postao jedan od glavnih ubojica ljudi. To je očekivano među ostalim i zbog toga što će stanice tijela u svojim brojnim replikacijama s godinama nakupiti mutacije od kojih će neke uzrokovati razvoj tumora. Osim toga različiti kancerogeni faktori s produženim životom dobivaju sve više vremena da uzrokuju opasne mutacije. Procjenjuje se da su danas izgledi da ćete umrijeti od raka otprilike 50:50.

No posljednjih godina ubrzano se razvija područje medicine poznato kao imunoterapija u kojem se u borbu protiv raka uključuje vlastiti obrambeni sustav. To nije novo područje, ali s razvojem novih tehnologija dobiva novi uzlet.

Nova precizna tehnika

U istraživanju predstavljenom u posljednjem broju časopisa Nature znanstvenici sa Sveučilišta Johannes Gutenberg predstavili su metodu kojom bi se mogla razvijati cjepiva protiv svih vrsta rakova. U svojoj studiji stručnjaci su razvili cjepiva koja su vrlo uspješno testirali na miševima i na troje ljudi s uznapredovalim rakom kože, melanomom. Cjepivo koje su koristili bilo je sastavljeno od svojevrsnih nano-projektila ispunjenih s RNK, odnosno genetskim kodom stanica raka. U biti znanstvenici su dijelove RNK tumora ubacili u minijaturne masne membrane nalik na stanične membrane. Projektile, nazvane RNA-LPX, uredili su tako da imaju malen negativan naboj što im je omogućilo da ih usmjere prema dentritičkim stanicama u limfnom tkivu. Kada su projektili stigli do dendritičkih stanica, one su preuzele RNK raka iz njih i na temelju koda stvorile antitigene koji su pokrenuli T stanice obrambenog sustava da se bore protiv tumorskih stanica. T stanice bi inače uglavnom ignorirale stanice raka jer obrambeni sustav izbjegava napadati vlastite stanice kako ne bi uzrokovao opasne autoimune bolesti.

Prve probe, velik uspjeh

U njemačkom istraživanju pacijenti su cijepljeni relativno slabim dozama jer cilj znanstvenika nije bio da testiraju moć cjepiva već da mehanizme njegova djelovanja.

Unatoč tome kod jednog pacijenta se tumor u limfnom čvoru smanjio nakon cijepljenja. Drugi pacijent kojem su tumori bili kirurški odstranjeni je sedam mjeseci nakon cijepljenja bio zdrav. Kod trećeg pacijenta osam tumora kože proširilo se na pluća. Nakon cijepljenja oni su postali klinički stabilni.

U zaključku studije autori ističu da se RNA-LPX cjepiva mogu jeftino i brzo proizvoditi te da se uz pomoć RNK mogu stvoriti antigeni za praktički sve tumore.

‘Stoga bi se imunoterapija nanočesticama s RNK, predstavljena u ovoj studiji mogla smatrati univerzalno primjenjivom za razvoj novih cjepiva za liječenje raka’, ističe tim.

Važan proboj

Naš ugledni molekularni biolog prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček s PMF-a u Zagrebu za tportal je rekao da je ovo otkriće izuzetno zanimljivo i da predstavlja mogući važan proboj u korištenju tzv. imunoterapijskih metoda u liječenju raka.

'Do sada je postupak 'učenja' limfocita za napade na tumore zahtijevao da se oni fizički izoliraju iz krvi pacijenta, reprogramiraju i vrate, kako bi napadali bolesne stanice. Taj je postupak obično dugotrajan i skup, što je sprječavalo da imunoterapija, kao jedna od najučinkovitijih i najmanje toksičnih metoda napada na tumore, bude šire rasprostranjena. Znanstvenici iz njemačke pronašli su način kako da limfocite nauče da napadaju rak bez da ih prethodno izoliraju i naknadno vraćaju u pacijenta. Njihov pristup temelji se na malim masnim kapljicama koje se mogu usmjeriti u posebne stanice imunološkog sustava, tzv. dendritičke stanice, koje su i inače odgovorne za učenje limfocita kad je potrebno odgovoriti na bakterijsku ili virusnu infekciju. Te stanice 'pojedu' strano tijelo, i zatim njegove dijelove okače na svoju površinu gdje ih limfociti prepoznaju pa tako nauče da sve što sadrži te dijelove moraju napasti i ukloniti', pojasnio je Vlahoviček.

U njemačkoj studiji, kaže, znanstvenici su u masne kapljice upakirali molekule RNK specifične za melanom, a kada su tim kapljicama ciljali dendritičke stanice, one su se ponašale baš kao da odgovaraju na virusnu infekciju. Krenule su učiti limfocite kako da prepoznaju stanice koje sadrže takve molekule RNK i ubijaju ih, što je za posljedicu imalo drastično smanjenje tumora!

Istraživanje je tek u početnoj fazi tako da će trebati provesti mnogo opsežnija klinička ispitivanja prije nego što cjepiva stignu na tržište. No, ako sve prođe kako treba, rak više neće biti ni približno tako moćan neprijatelj.

Manje nuspojava, mnogo jeftinije

'Nakon što metoda prođe kliničke pokuse i pokaže se je li dovoljno pouzdana za široku primjenu, možemo očekivati drastično pojednostavljenje postupka imunoterapije, a samim time i ogromno pojačanje u arsenalu oružja protiv raka, koje će funkcionirati tako da će liječnici pacijente imunizirati protiv tumora baš kao što ih sada cijepe protiv virusa', poručio je Vlahoviček.

Jedan od problema dosadašnjih imunoterapija bile su teške nuspojave. Naime, one su kod bolesnika uglavnom izazivale snažan odgovor obrambenog sustava koji nije jasno i precizno razlikovao bolesne od tumorskih stanica. Zbog toga su pacijentima nerijetko stradavali i vitalni organi, a ne samo tumori.

Drugi problem obično je bila cijena. Budući da su metode razvoja imunoterapija bile vrlo složene, lijekovi su znali koštati na desetke tisuća eura na mjesec za jednu osobu. Nova, jednostavnija metoda razvoja cjepiva trebala bi biti mnogo jeftinija.