NE MISLE ŠARAFITI PLOČE

Otkrivamo detalje oko vijeća za povijest: Ovo su tri stvari oko kojih se već sada svi slažu

Scena iz Kumrovca i Bleiburga

Scena iz Kumrovca i Bleiburga

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Unatoč šarenilu profesija i ideoloških stavova članova novog Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavina nedemokratskih režima, svi oni su se usuglasili oko tri stvari. Uz to, doznajemo kako se u nazivu Vijeća našao termin 'nedemokratski' s obzirom da se do sada o ustaškom i komunističkom režimu govorilo kao o totalitarnim sustavima

Tihomir Cipek, profesor na Fakultetu političkih znanosti za tportal je otkrio kako su se članovi Vijeća koje je jučer osnovano na sjednici Vlade inicijalno usuglasili oko tri stvari. 'To je naglasak na zaštiti ljudskih prava, obeštećenje žrtava tih režima barem u moralnom pogledu te da se osnuje neko tijelo koje bi se i dalje bavilo tim prijeporima', kaže Cipek.

Tezu da će se povijesno-ideološki prijepori prerezati tako da se izjednače oba režima, Cipek odlučno odbacuje. 'Upravo se zato termin totalitarne diktature izbacio. Da kao mantru ne ponavljamo 'totalitarna'. Odlučili smo se za termin 'nedemokratski' kako ne bi došlo do izjednačavanja ovih režima. Uostalom u odluci o osnivanju istaknuto je da je riječ o različitim oblicima 'nedemokratskih režima', kaže Cipek.

Cipek: Nije nam namjera da šarafimo ploče

Pitamo ga kako ocjenjuje sastav Vijeća u kojem sjede politolozi, pravnici i povjesničari. 'Vijeće je institucionalno formirano. Tu su predsjednici dviju institucija Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te predsjednik Matice hrvatske te profesori sa različitih hrvatskih sveučilišta. Diskusije će pokazati kako su orijentirani', dodaje.

Njegov će konkretan doprinos biti upoznavanje ostalih s iskustvima drugih država koje su također imala tijela zadužena za suočavanje s prošlošću. 'Vidjet ćemo jesu li ta iskustva primjenjena za Hrvatsku. No očito je da postoje duboki sukobi, da se vode ideološki ratovi i vrijedan je pokušaj da se tome stane na kraj ', dodaje Cipek.

Iako će preporuke Vijeća možda rezultirati nekim novim zakonom, a možda i ne, u njihovoj nadležnosti je i određivanje politike prema imenovanju ulica i trgova. 'Ja ću biti protiv toga da se zabranjuje imenovanja ulica i trgova po ovome ili onome. Stvar je lokalnih organa vlasti, nije naša intencija da šarafimo ploče', zaključuje.

 Lučić: Radikalni elementi pokušavaju nametnuti svoj stav

Povjesničar s Hrvatskog instituta za povijest Ivo Lučić kaže kako je zadovoljan sastavom Vijeća jer su uključeni ljudi različitih zvanja i s različitim 'odnosom prema povijesti'.

Drago mu je da se konačno odlučilo stati na kraj izbjegavanju odgovornosti oko ideoloških podjela u društvu jer je hrvatsko društvo u 'ozbiljnim problemima'.

'Radikalni elementi  pokušavaju nametnuti svoj stav i misle da raspolažu ultimativnom istinom…Oni se kreću u grupama istomišljenika i aktivista. Razgovorom s ljudima različitih stajališta to korigiramo. Bitno je legitimirati i zahtjeve drugih'.

Smatra da se problem ne smije svesti samo na imenovanje ulica i trgova jer je problem puno dublji. 'Mi možemo uspostaviti neke kriterije. Da osoba koja zaslužuje trg ili ulicu bude kohezioni element. Da ta osoba ne bude točka sukoba, već okupljanja', poručuje Lučić.

On se osobno protivi zakonskim zabranama koje bi određivale imena ulica i trgova. Hoće li rad Vijeća rezultirati zakonom, rano je za reći.

Kusić: Vijeće je test zrelosti društva

Predsjednik vijeća Zvonko Kusić, koji je ujedno i predsjednik HAZU-a kazao je za N1 kako je Vijeće test zrelosti društva. 'Mi smo došli do jedne faze nakon toliko godina, da se ti prijepori čak povećavaju, a ne smanjuju. Ovo je hvale vrijedan potez i pokušaj da se, koliko je to moguće, tu trebamo biti realni, nikad svi ti prijepori neće nestati niti će sve skupine u društvu prihvatiti, ali da se za buduće generacije pokuša sa sustavnim, tolerantnim, znanstvenim pristupom smanjiti i da se te tenzije, koje opterećuju društvo i onemogućuju da se bavimo onim problemima koji su nam važni u razvoju društva, umanje i maknu od politike i od medija', kazao je i dodao da će vijeće biti apolitično.

Najavio je i da će preporuke Vijeće Vladi dostaviti do 1. ožujka 2018..

Nazor: Bit će razmimoilaženja

'Ovdje se donose preporuke na temelju rasprave ljudi koji ne misle isto, ali je važno i to očekujem od ovog Vijeća, da se prihvate neke stvari civilizacijske razine koje su neosporne, a to je da napokon počnemo jednako poštivati sve one koji su ubijeni a da im nije dokazana krivnja da su počinili neki zločin. To je preduvjet i jednako tako osuda svih zločina. To je neki temelj od kojeg možemo početi', kazao je za Novu TV.

Vjeruje da će se postići konsenzus svih članova vijeća, iako je uvjeren da će biti razmimoilaženja.

 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!