HRVATSKA POD VODOM

Opći potop u 2010.

lika poplava kosinj

lika poplava kosinj

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Jure Mišković

Poplave, poplave i samo poplave - Hrvatska je u godini na izmaku muku mučila s obilnim padalinama uslijed kojih je došlo do izlijevanja svih većih rijeka. Posljedice su bile katastrofalne: na djelu je pokazana neučinkovitost zaštite od poplava. Materijalna šteta računa se u milijardama kuna, a prazna državna blagajna ne obećava ništa bolju situaciju ni sljedeće godine
CROPIX / Jure Mišković

CROPIX / Jure Mišković

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Jure Mišković

Pojedina područja Hrvatske novu 2010. dočekala su pod vodom. Dok se većina još oporavljala od slavlja, mještani ličkog Kosinja početkom siječnja bili su u potpunom vodenom okruženju. Drama je trajala danima, pomoć je stizala iz cijele Hrvatske.

Mještanima je hrana i voda dopremana čamcima koji su bili jedina slamka spasa za nesretne Kosinjane. Voda iz rijeke Like poplavila je kosinjsko područje i u prosincu, čime je ovo mjesto na neki način postalo simbolom poplavljene Hrvatske u 2010. godini.

Sudbinu Kosinja ove je godine dijelio i Metković. Neretva se izlila u siječnju, dok je svoj rekordni vodostaj u posljednjih 50 godina ova rijeka dosegnula početkom prosinca. Stotine kuća na desnoj obali Neretve, onoj bez nasipa, poplavljeno je. Uslijed katastrofalne poplave stiglo je i obećanje premijerke Jadranke Kosor da će se nasip na toj obali početi graditi sljedeće godine. Živi bili pa vidjeli.

No za vrijeme obilnih oborina gradovima i mjestima uz rijeke ne prijeti samo izlijevanje vode, već i loš sustav odvodnih kanala koji je pritom i neredovito održavan. Primjer za to je Pula i njezina okolica koja pri obilnijom kišom doslovno pliva.

Neodržavani kanali i katastrofa u Slavoniji

CROPIX / Jure Mišković

CROPIX / Jure Mišković

Izvor: Cropix / Autor: Vlado Kos/CROPIX

O problemu neodržavanja sustava odvodnje oborinskih voda najviše se govorilo u lipnju. Kiša koja nekoliko dana nije prestajala padati potopila je mjesta u Osječko-baranjskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Osim izlijevanja rijeka Drave, Dunava, Save, Karašice, Orljave, pokazalo se da je sustav odvodnih kanala potpuno neučinkovit. Glavnim krivcem za katastrofalne posljedice poplava u Slavoniji proglašene su Hrvatske vode. Vodstvo tvrtke se opravdavalo da kanali godinama prije njihovog mandata nisu održavani ni čišćeni, no javnost je pozivala na ostavku direktora Hrvatskih voda Jadranka Husarića. Također se spominjala i odgovornost nadležnih službi susjedne Mađarske koje hrvatske kolege nisu pravodobno obavijestile o ispuštanju odvodnih kanala.

Šteta od poplava u Slavoniji procijenjena je na milijardu kuna, a tijekom ove katastrofe bilo je nažalost i ljudskih žrtava. Marija Labrović preminula je od ozljeda koje je zadobila u odronu zemlje koji je doslovno zatrpao njezinu kuću u mjestu Batina.

CROPIX / Jure Mišković

CROPIX / Jure Mišković

Izvor: tportal.hr / Autor: Igor Herceg


Rekordne poplava na zagrebačkom području

Nakon ljetnog zatišja, rujan je bio u znaku poplava na zagrebačkom i velikogoričkom području. Kao što su nam za lipanjske poplave djelomično bili odgovorni Mađari, za rujanske se pak krivilo Slovence. Meteorolozi su danima najavljivali obilnu kišu, no vodeni val koji je Savom stigao iz Slovenije, čija je visina bila rekordna, iznenadio je nadležne službe. Na djelu se pokazala potpuna neorganiziranost pri obrani od poplave. Kasnilo se s postavljanjem zečjih nasipa, falilo je vreća za pijesak, a civilna zaštita, koja bi trebala podnijeti najveći teret pri takvim situacijama, bila je gotovo neprepoznatljiva.

Rekordni vodeni val na Savi prvo je pogodio općinu Brdovec kraj Zaprešića. Iako su kuće smještene u neposrednoj blizini korita rijeke, nasipa nema. Potom je Sava u Zagrebu dostigla rekordi vodostaj, što je starijim sugrađanima probudilo sjećanje na veliku poplavu koja je glavni grad pogodila 1964. godine. No tada Zagreb nije branio nasip koji je sagrađen nakon velike poplave, a koji je u rujnu grad spasio od nabujale rijeke.

CROPIX / Jure Mišković

CROPIX / Jure Mišković

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL


Kako je vodeni val odmicao nizvodno, posljedice su bile gore. Lekneno, Drnek, Obed, Sop Bukevski, Čička Poljana pretrpjeli su najveću štetu. Pojedina su mjesta bila odsječena, ljudi evakuirani, a stotine kuća poplavljeno. Štete se zbrajaju i nekoliko mjeseci kasnije, a odštete koje su mještani dobili pokrivaju tek dio štete nastale u poplavi.

Okolica Pule i u rujnu je bila poplavljena, zbog već spomenutih kanala.

Pogled u nebo

Kraj je godine, no opet se vraćamo na početak: u prosincu su pod vodom opet Kosinj i Metković. 2010. godina obilježena je velikim količinama oborina, no kvalitetan sustav obrane od poplava trebao bi jamčiti sigurnost, fizičku i materijalnu, ljudi koji žive uz rijeke.

Novca za značajne pomake nabolje u državnoj blagajni nema. U 2011. godini Metkovljanima ostaje nada da će se nasip početi graditi, a svima ostalima koji žive uz rijeke ostaje nadati se povoljnoj vremenskoj prognozi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi