Nakon godina pritisaka, borbe i jednog brutalnog ubojstva koje je potreslo Europu, EU je konačno zatvorio vrata kontroverznom sustavu tzv. zlatnih putovnica. Sud EU-a odlučio je 29. travnja da je malteški program prodaje državljanstva stranim investitorima nezakonit, čime je ugašena posljednja takva praksa u Uniji. No neke zemlje sada traže rupe u zakonu kako bi ipak mogle zaraditi novac
Malta je bila posljednja zemlja Europske unije koja je nudila tzv. zlatne putovnice. Europska komisija je 2022. pokrenula postupak protiv te zemlje zbog njezine prakse dodjeljivanja državljanstva uglavnom na temelju ulaganja u nekretnine, obrazlažući tu odluku stavom da primatelji državljanstva EU-a moraju pokazati 'stvarnu vezu' sa zemljom koja dodjeljuje putovnicu, a ne samo financijsku obvezu.
Presuda Suda EU-a krajem travnja izazvala je olakšanje kod malteških aktivista poput Manuela Delije, borca protiv korupcije i izvršnog direktora organizacije Repubblika, koji je, kako je kazao za DW, očekivao negativan ishod s obzirom na prethodno mišljenje glavnog odvjetnika Europskog suda, koje je bilo na strani malteške vlade.
vezane vijesti
No, sud je presudio drugačije. Utvrđeno je da je prodaja državljanstva bez stvarne veze s državom članicom 'puka komercijalna transakcija', što potkopava temelje međusobnog povjerenja i solidarnosti na kojima počiva EU.
Ostavština ubijene novinarke
Za Deliju, ova presuda ima i snažan osobni naboj. Ističe da potvrđuje višegodišnji rad pokojne novinarke Daphne Caruane Galizije, ubijene 2017., koja je među prvima razotkrila korupcijske rizike malteškog programa dodjele državljanstva.
'Ne možete odrediti cijenu državljanstvu. Ono je mnogo vrjednije od novca', kaže Delia.
Prema podacima Zaklade Daphne Caruana Galizia, čak devet od deset korisnika malteškog programa bili su kineski državljani, iako mnogi od njih nikada nisu živjeli u Malti, a kupljene nekretnine nerijetko nisu bile ni prikladne za stanovanje.
Malta se ne predaje: Novi modeli, stari ciljevi
Unatoč presudi, malteški premijer Robert Abela poručio je kako se država neće odreći prihoda koji su dosad premašili 1,4 milijarde eura. Najavio je da će sustav sada 'prekrojiti' kako bi ga uskladio s europskom presudom, što bi u praksi moglo značiti novi model zarade – poput zlatnih viza.
Za razliku od zlatnih putovnica, koje su donosile i državljanstvo, zlatne vize omogućuju ulazak i boravak u EU-u na temelju ulaganja, opet mahom u nekretnine. Programi zlatnih viza još uvijek postoje u nizu država članica, a tvrtka Henley & Partners, koja je posredovala u malteškom programu, navodi da ih trenutačno nudi 31 država – od kojih se polovica nalazi u EU-u.
EU upozorava na sigurnosne rizike
Europska komisija izrazila je 'ozbiljnu zabrinutost' zbog nastavka takvih praksi. Glasnogovornik Komisije Markus Lammert upozorio je da programi zlatnih viza mogu povećati rizik od pranja novca, poreznih prijevara i korupcije te potkopati sigurnost i povjerenje među članicama.
Iako Europski parlament od 2022. traži strožu regulaciju i zajedničke standarde provjere podrijetla sredstava i identiteta investitora, nadzor nad provedbom i dalje je u rukama država članica.
Anna Terrone iz Transparency Internationala nada se da bi presuda protiv Malte mogla biti početak kraja i za programe zlatnih viza.
'Ovo je pitanje sigurnosti, solidarnosti i odgovornosti unutar Unije', kaže, upozoravajući na opasnost od ulaska pojedinaca s mutnom prošlošću u sustave liberalnih demokracija.
