kraj mandata

Odlazi europska tužiteljica koja se sukobljavala i s Plenkovićem: 'Bojim se da će EPPO biti polako uništen'

28.10.2026 u 09:59

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Glavna europska tužiteljica Laura Codruța Kövesi, kojoj završava sedmogodišnji mandat na čelu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), upozorila je da politički pritisci, nedostatak novca i birokratske prepreke ozbiljno ugrožavaju budućnost institucije. U razgovoru za Politico poručila je da pojedini političari misle da su iznad zakona, dok je istodobno otkriveno da predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen još nije osobno dala iskaz u istrazi o nabavi cjepiva protiv koronavirusa

'Bojim se da će EPPO biti polako uništen jer radi svoj posao', upozorila je Laura Codruța Kövesi u razgovoru za Politico, nekoliko dana prije završetka mandata na čelu europskog tužiteljstva. Rumunjska tužiteljica, koja je postala prva glavna europska tužiteljica, tijekom sedam godina vodila je instituciju zaduženu za istraživanje kaznenih djela koja štete financijskim interesima Europske unije.

U intervjuu je otvoreno progovorila o otporu na koji europski tužitelji nailaze kada njihove istrage obuhvate utjecajne političare, visoke dužnosnike i osobe povezane s političkim elitama.

'Neki političari misle da su iznad zakona'

Kövesi je otkrila da se tijekom mandata više puta susrela s europskim dužnosnicima koji se nisu željeli odazvati pozivima njezina ureda.

'Neki političari misle da su iznad zakona', izjavila je.

Naglasila je da politički položaj ne bi smio biti razlog za izbjegavanje suradnje s pravosuđem. 'Ako ste pozvani dati iskaz, morate doći', poručila je.

Prema njezinim riječima, najveće poteškoće nastaju kada su u istrage uključeni visokopozicionirani političari ili imućne osobe povezane s političkom klasom.

'Neću se ustručavati reći da, osobito kada su u istrage uključeni važni ljudi, bilo visokopozicionirani političari ili bogati ljudi povezani s političkom klasom, imamo poteškoća u izvršavanju svojih ovlasti', rekla je.

Von der Leyen još nije osobno dala iskaz u aferi Pfizergate

Njezino upozorenje dolazi u trenutku kada EPPO nastavlja istragu poznatu kao Pfizergate, povezanu s nabavom cjepiva protiv koronavirusa. Prema informacijama Politica, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen još nije osobno dala iskaz europskim tužiteljima.

EPPO je 2024. preuzeo istragu koju su prethodno vodila belgijska pravosudna tijela, a koja se odnosi na pregovore između von der Leyen i izvršnog direktora Pfizera Alberta Bourle. Prema pravnim dokumentima u koje je Politico imao uvid, predmet istrage uključuje sumnje na zlouporabu javnih ovlasti, uništavanje SMS poruka, korupciju i sukob interesa.

Glasnogovornik Europske komisije Thomas Regnier odbacio je sugestije da von der Leyen ne surađuje s tužiteljima.

'Komisija je dokazivo opsežno surađivala s EPPO-om kako bi se razjasnile činjenice i procijenili događaji', izjavio je.

Dodao je da predsjednica Komisije podržava suradnju i odgovara na otvorena pitanja u skladu sa svojim obvezama i raspoloživim vremenom.

Na izravno pitanje odnose li se njezine kritike dužnosnika koji izbjegavaju tužitelje i na Ursulu von der Leyen, Kövesi nije željela komentirati pojedinačne istrage.

Laura Codruța Kövesi
  • Laura Codruța Kövesi
  • Laura Codruța Kövesi
  • Laura Codruța Kövesi
  • Laura Codruța Kövesi
Laura Codruța Kövesi Izvor: AFP / Autor: VASSIL DONEV

Sukobi i s hrvatskim vlastima

Kövesi je tijekom mandata imala nesuglasice i s hrvatskim vlastima, ponajprije zbog sukoba nadležnosti EPPO-a i USKOK-a u istrazi protiv bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša. Nakon Beroševa uhićenja u studenome 2024. obje su institucije otvorile pitanje nadležnosti za istragu sumnjive nabave medicinske opreme. Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić odlučio je da predmet treba voditi USKOK, a ne EPPO. Kövesi se usprotivila takvom raspletu te se obratila Europskoj komisiji. Spor je prerastao u pitanje usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s pravom Europske unije, a 20. listopada 2026. o njemu se raspravljalo pred Sudom EU-a.

Kövesi i EPPO našli su se u prijeporu s hrvatskom Vladom i zbog afere Geodezija, povezane sa sumnjama na zlouporabu europskih sredstava u projektima Geodetskog fakulteta i Ministarstva kulture. Premijer Andrej Plenković u srpnju 2026. javno je zatražio ispriku EPPO-a ministrici Nini Obuljen Koržinek i Vladi, tvrdeći da su insinuacije o ministričinoj uključenosti bile politički motivirane. Ministrica nije bila optužena u tom predmetu.

'Bojim se da će EPPO biti polako uništen'

Kövesi je upozorila da se europsko tužiteljstvo suočava s tri velika problema: kroničnim nedostatkom financijskih sredstava, odgađanjem reforme pravnog okvira i birokratskim preprekama koje otežavaju rad tužitelja. Prisjetila se pritom poznate rečenice iz danske političke serije 'Borgen', prema kojoj se u Bruxellesu ničiji krik ne čuje.

'Nažalost, to je istina', rekla je.

Posebno je upozorila na to da institucije Europske unije, prema njezinu mišljenju, ne osiguravaju dovoljno sredstava za učinkovit rad EPPO-a. Smatra da bi takav pristup mogao postupno oslabiti instituciju upravo u trenutku kada vodi niz politički osjetljivih istraga.

Najveće pritiske doživjela u Grčkoj

Kövesi je kao najotvoreniji pokušaj zastrašivanja europskih tužitelja izdvojila Grčku, gdje je EPPO istraživao sumnje na zlouporabu europskih poljoprivrednih potpora. Istrage su dovele do ostavki više političkih dužnosnika, a odnosi između europskih tužitelja i grčkih vlasti postali su napeti.

EPPO je Europskoj komisiji uputio službenu pritužbu zbog postupaka koji su, prema njegovoj ocjeni, ograničavali mogućnost provođenja istraga. Kövesi je odbacila optužbe da europski tužitelji djeluju prema političkom nalogu.

'Pojedini političari govore o neovisnom i učinkovitom pravosuđu sve dok se istrage ne približe njima i njihovu najužem krugu. Tada tužitelji odjednom postaju zlostavljači s političkom agendom', poručila je.

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis ranije je kritizirao EPPO zbog, kako je tvrdio, selektivnog curenja informacija.

Nedostatak novca ugrožava rad u Mađarskoj i Poljskoj

Odlazeća glavna europska tužiteljica upozorila je i na probleme s financiranjem rada EPPO-a u drugim državama članicama. Posebno je spomenula Mađarsku, koja se instituciji pridružila u kolovozu 2026. godine.

Prema njezinim riječima, Europska komisija predložila je tek polovicu proračuna potrebnog za uspostavljanje učinkovitog rada europskih tužitelja u toj zemlji.

Slične poteškoće istaknula je i u Poljskoj, gdje su očekivanja od EPPO-a bila velika, ali raspoloživa sredstva nisu omogućila ostvarivanje svih planiranih aktivnosti. Kövesi smatra da bi takve okolnosti mogle ozbiljno narušiti vjerodostojnost institucije.

Istraga protiv europske krajnje desnice

EPPO istražuje i navodnu zlouporabu više od četiri milijuna eura povezanu s bivšom političkom skupinom Identitet i demokracija u Europskom parlamentu. Prema Politicu, financijske posljedice te afere mogle bi pogoditi skupinu Patrioti za Europu, kojoj pripada i francusko Nacionalno okupljanje Marine Le Pen.

Kövesi je odbacila ideju da bi europski tužitelji trebali odgađati istrage zbog izbornih kampanja.

'Ako od EPPO-a tražite da ne radi ništa zato što se u Europi održavaju izbori, onda nikada nećemo raditi', rekla je.

Novi glavni tužitelj pred velikim izazovom

Kövesi će na čelu EPPO-a naslijediti njemački tužitelj Andrés Ritter. Smatra da će njegov najveći izazov biti očuvanje neovisnosti i vjerodostojnosti europskog tužiteljstva u okolnostima političkih pritisaka i ograničenih financijskih sredstava.

Na pitanje što bi učinila drukčije kada bi ponovno započinjala mandat, odgovorila je da bi postupala jednako, ali da bi drugi trebali promijeniti svoje ponašanje.