Hrvatski mučenici i Bleiburg

Značajan segment prvog dijela koncerta, koji je otvorio pjesmom 'Dolazak Hrvata', a okončao pjesmom 'Kletva kralja Zvonimira', Thompson je posvetio hrvatskim mučenicima, dok je 'Ratnici svjetla', iluminirana svjetlom koje je posjetiteljima koncerta bilo uprogramirano putem aplikacije, bila posvećena vukovarskom branitelju Marku Babiću i drugim hrvatskim braniteljima koji su dali život za slobodu.

Vrhunac je, ipak, bila izvedba pjesme 'Slike Bleiburga' s aktualnog albuma 'Hodočasnik', tijekom koje je Thompson održao poduže obraćanje publici. U njemu je, pozivajući se na neimenovane povjesničare, istaknuo kako se onoliko Hrvata koliko je te večeri na Hipodromu nije vratilo s Bleiburga, no optimistično zaključio da je 'niknulo novo sjeme'. Koliko tog sjemena niče u Hrvatskoj, tema je za demografe.

Vjerska dimenzija i dron Gospa

Marko Perković Thompson ugostio je na pozornici šibenskog biskupa u mirovini Antu Ivasa, autora njegove pjesme 'Marantha' koji je prije izvedbe održao molitvu. Tijekom izvedbe pjesme 'Neću izdat ja' publici se obratio Petar Buljan, voditelj slavljeničke službe zajednice Božja pobjeda i vjerojatno najpoznatiji izvođač duhovne glazbe u Hrvatskoj. On je publiku pozvao na zakletvu sadržaja 'ja i moj dom služit ćemo Bogu'.

U tom su se trenutku na nebu ukazali specijalni efekti kreirani dronovima, a riječ je o liku Gospe i velikom križu. Ovaj trenutak, koliko god estetski diskutabilan, neupitno potvrđuje izraženu vjersku orijentaciju kojom Thompson pokušava potisnuti problem fašističkog oblaka što se desetljećima vuče za njegovim javnim nastupima i premjestiti ga u domenu duhovne glazbe.

Krunidba kralja Tomislava

Iako je veza kralja Tomislava s današnjim Hrvatima povijesno izrazito škakljiva tema, mitološki korpus o drevnoj hrvatskoj prapovijesti čini značajan dio Thompsonove koncertne ikonografije. 'Nismo mi mali narod, mi smo malobrojan, ali veliki, stari europski narod koji ima svoju bogatu i slavnu povijest', rekao je Thompson uoči izvedbe pjesme 'Kralj Tomislav'.

Tako je još jednom perpetuirao romantičarski mit iz 19. stoljeća o tome kako su Hrvati na ovim prostorima od stoljeća sedmog, mit koji brojni povjesničari i dalje uporno razobličuju, ali državne institucije, poput Hrvatskog sabora koji je pokrovitelj 1100. obljetnice krunidbe kralja Tomislava, i dalje potiču i ohrabruju.

I opet taj ZDS

Još jedan mit koji državne institucije svih hrvatskih vlasti stimuliraju onaj je o tome kako je 'Za dom spremni', slogan pod kojim je Nezavisna država Hrvatska počinila najgore hrvatske zločine u Drugom svjetskom ratu, u Domovinskom ratu rekontekstualiziran kao pozdrav Hrvatskih obrambenih snaga, bivše paravojne postrojbe s početka Domovinskog rata. Thompsonov poklič na početku pjesme 'Čavoglave' upravo je najjača popkulturna manifestacija ovog mita, a nije ga propustio ponoviti ni na Hipodromu, uz masovan odjek 'spremni' iz publike na njegov 'za dom'.

Iluzorno je pitati se hoće li zbog toga ikad biti kažnjen, a zanimljivo će biti vidjeti i hoće li, kako je policija prijetila, kažnjen biti i bilo tko od prisutnih u publici tko je možda kršio Zakon o javnim okupljanjima i zbog čega. Bilo kako bilo, polusatni epilog koncerta s aktualnim megahitom 'Ako ne znaš šta je bilo' i završnom 'Lijepa li si', svojevrsnim whitewashingom i normalizacijom domoljuba Thompsona kroz rukometnu i nogometnu reprezentaciju, zbog ovog pozdrava pada u vodu. Osim, naravno, kod nezanemarivog broja prisutnih na Hipodromu i na drugim njegovim koncertima koji su za dom uvijek spremni.