Postrojavanje pripadnika Zbora narodne garde bila je prva službena smotra postrojbe koja je predala prijavak predsjedniku Franji Tuđmanu, pa je i sam čin označio povijesno osnivanje oružanih snaga.

Ispred predsjednika bili su postrojeni i Združeni odred policije, Mornarička brigada ZNG-a, plave beretke, diverzanti, padobranci i pripadnici motoriziranih, zračnih te protuoklopnih i protuzračnih jedinica. Također, uz puno simbolike, nazočni su bili i sinjski alkari.

Svečani mimohod ustrojenog Zbora narodne garde održan je na opće iznenađenje, posebice vrha JNA i pobunjenika iz tzv. Srpske autonomne oblasti Krajine. Predsjednik Tuđman odlučio se na održavanje mimohoda jer se suočio s predvidivom agresijom, ali i poučen povijesnim iskustvom kako niti jedan narod nije izborio slobodu i nezavisnost bez svojih oružanih snaga.

Pred državnim vrhom tog su se dana postrojile pješačke i mornaričke postrojbe, policija, diverzanti te pripadnici protuoklopnih i zračnih snaga Republike Hrvatske. Bili su tu i sinjski alkari kako bi podsjetili na junaštvo mnogih hrvatskih generacija.

>>> Predsjednica promaknula dva generala, a za poseban doprinos RH odlikovala Antu Rosu

Nakon svečane prisege domovini predsjednik Tuđman predao je zastave zapovjednicima postrojenih brigada, a potom odaslao glavne poruke.

Zbor narodne garde ustrojio se kao odgovor na razoružavanje Teritorijalne obrane u Hrvatskoj, kao i zbog nemogućnosti nove hrvatske države da osigura teritorijalni integritet i funkcioniranje pravne države na svom cjelokupnom području.

Postrojbama Zbora narodne garde zapovijedalo je Ministarstvo obrane, a formalno su bile ustrojene pri Ministarstvu unutarnjih poslova.

Krajem srpnja iste godine formirano je Zapovjedništvo ZNG-a, a zatim su osnovana zapovjedništva za istočnu Slavoniju, za banijsko-kordunsko područje, za ličko područje, za srednju i sjevernu Dalmaciju te za južnu Dalmaciju. U kolovozu je osnovano i Zapovjedništvo Zagrebačkog korpusa ZNG, čime je zaokruženo ustrojstvo obrambenog sustava Republike Hrvatske.

Hrvatske oružane snage tada su imale ukupno 60 tisuća pripadnika, od čega je polovica bila u sastavu MUP-a.

Temeljem Zakona o obrani donesenog u rujnu 1991., oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV), a 21. rujna 1991. godine uspostavlja se Glavni stožer (GSHV) s načelnikom, generalom Antonom Tusom.

U HV-u je kao poseban dio zadržan Zbor narodne garde kao profesionalni sastav, a pričuvni sastav ZNG i Teritorijalne obrane preveden je u pričuvni sastav HV-a. Postrojbe ZNG-a 3. studenog 1991. formalno su preimenovane u Hrvatsku vojsku.

>>> Od petka do ponedjeljka posebna regulacija prometa u Zagrebu, evo gdje bi mogli nastati problemi

U godinama nakon Domovinskog rata Oružane snage započele su procese transformacije u skladu s potrebom za racionalizacijom, kao i odlukom za pristupanje Sjevernoatlantskom savezu. Cilj je bio stvoriti malu, učinkovitu, mobilnu i modernu oružanu silu koja će moći odgovoriti svim zadaćama koje se postave pred nju, a u tim naporima dragocjena pomoć bila su iskustva iz Domovinskog rata.

Oružane snage RH prihvaćale su visoke standarde usmjerivši svoje napore prema ostvarivanju kompatibilnosti i interoperabilnosti s oružanim snagama Sjevernoatlantskog saveza. Stalnom i sustavnom obukom i školovanjem dostignute su zahtjevne sposobnosti.

Osim suradnje sa zemljama članicama NATO-a, Oružane snage ostvaruju intenzivnu suradnju sa zemljama u susjednom području, čime se daje značajan doprinos ukupnoj vanjskoj politici Republike Hrvatske, procesima tranzicije, povjerenja i sigurnosti u regiji.

Opsežnom suradnjom u planiranju i provedbi operacija te ostvarivanju dodijeljenih misija i zadaća s državama članicama NATO-a ostvaruje se kontinuiran napredak u razvoju obrambenog sustava i njegovo usklađivanje s najboljom praksom razvijenih obrambenih sustava u svijetu.