Zemlje G7 dogovorile su puštanje 100 milijuna barela sirove nafte i dizela iz rezervi na tržište kako bi ublažile probleme s opskrbom i rast cijena goriva. Provedba počinje odmah i trajat će četiri mjeseca, a znatna količina dizela trebala bi biti dostupna u prvih 20 dana. Dogovor je postignut nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio zabranom izvoza dizela ako europske zemlje ne posegnu za svojim zalihama
Zemlje G7 u petak su se dogovorile da će u iduća četiri mjeseca na tržište staviti 100 milijuna barela sirove nafte i goriva iz svojih rezervi. Značajna količina dizela trebala bi biti dostupna već u prvih 20 dana, no nije objavljeno koliko će ga ukupno biti u tom paketu. Postupak će koordinirati Međunarodna agencija za energiju (IEA).
Francuska je prije sastanka predlagala da se iz rezervi na tržište stavi 50 milijuna barela dizela, odnosno oko 6,7 milijuna tona, te jednaka količina sirove nafte, rekli su za Euronews europski diplomati.
George Shaw, analitičar tržišta naftnih derivata u Kpleru, smatra da bi predložena količina dizela značajno povećala opskrbu. Za usporedbu, prema Kplerovim podacima, EU i Ujedinjeno Kraljevstvo u rujnu su iz drugih dijelova svijeta uvezli 24,25 milijuna barela dizela. Francuski prijedlog tako bi na tržište donio približno dvostruko više dizela nego što su zajedno uvezli u tom mjesecu.
vezane vijesti
Kada bi cijene mogle pasti?
Mogući pad cijena ovisit će o tome koliko goriva iz rezervi stigne na tržište i kojom brzinom. Gelder procjenjuje da bi veće količine dizela iz rezervi mogle sniziti veleprodajne cijene za 20 do 30 dolara po barelu. Na crpkama bi to moglo značiti pojeftinjenje od deset do 15 centi po litri.
Prema njegovoj procjeni, vozači bi razliku mogli osjetiti već za nekoliko dana. Shaw navodi da obično treba tjedan do dva da se promjene tržišnih cijena odraze na crpkama.
Gelder upozorava i da posezanje za rezervama donosi samo privremeno olakšanje. 'Svako dodatno puštanje rezervi samo nam kupuje vrijeme jer je svjetska ponuda dizela i dalje manja od potražnje. Zato nastavljamo trošiti zalihe i ostajemo ranjivi na izvoznu politiku drugih zemalja, poput SAD-a', rekao je.
Zašto Europa ne može jednostavno proizvesti više dizela?
Europa dobiva manje dizela iz više izvora. Ruske rafinerije nakon napada dronovima rade smanjenim kapacitetom, a pao je i izvoz goriva s Bliskog istoka i iz Azije. Rat SAD-a i Irana ograničio je i izvoz sirove nafte iz bliskoistočnih zemalja. Kako Shaw tumači, izvoz dizela s Bliskog istoka u rujnu bio je više od 50 posto manji nego godinu ranije.
Benzin i dizel zato ne poskupljuju samo zbog skuplje sirove nafte. Na cijene utječu i troškovi prerade te ograničene mogućnosti rafinerija da povećaju proizvodnju. Gelder navodi da rafinerije u europskim članicama OECD-a dnevno prerađuju oko 11 milijuna barela sirove nafte, uz malo prostora za brzo povećanje proizvodnje.
Europa stoga i dalje ovisi o uvozu dizela. Gorivo iz rezervi može odmah u prodaju, dok sirovu naftu najprije treba preraditi. Zato bi posezanje za zalihama dizela moglo brže ublažiti probleme s opskrbom i pritisak na cijene.
Prema Gelderovoj procjeni, velike europske zemlje imaju naftne rezerve za 70 do 100 dana. Pravila EU-a propisuju zalihe koje odgovaraju najmanje 90 dana neto uvoza ili 61 danu domaće potrošnje, ovisno o tome koja je količina veća. Propis se odnosi na ukupne zalihe sirove nafte i naftnih derivata.
No trošenjem rezervi smanjuje se zaštita od budućih nestašica. Shaw upozorava da nije poznato koliko će kriza trajati, a za obnovu zaliha bit će potrebno povećati proizvodnju i izvoz s Bliskog istoka. 'Puštanjem strateških zaliha smanjujete važnu sigurnosnu rezervu', rekao je.
Za dugoročno pojeftinjenje potrebna je veća opskrba
Dogovor skupine G7 postignut je nakon što je Washington pritisnuo europske zemlje da odmah stave dio svojih zaliha goriva na tržište, prijeteći zabranom izvoza američkog dizela. Europska komisija usprotivila se toj prijetnji, upozorivši da bi zabrana narušila povjerenje u SAD kao pouzdanog partnera.
Članice G7 obvezale su se da neće ograničavati međusobni izvoz energenata. U priopćenju su podsjetile i na obveze iz ožujka, kada su članice Međunarodne agencije za energiju dogovorile da će na tržište staviti 400 milijuna barela iz rezervi.
Gelder smatra da je za dugoročniji pad cijena potrebno smirivanje sukoba SAD-a i Irana. To bi omogućilo veću proizvodnju i izvoz iz bliskoistočnih zemalja, a opskrbu bi trebali povećati i drugi dobavljači. Cijene bi mogle pasti i zbog slabije potražnje ako skupi energenti i visoki troškovi zaduživanja uspore svjetsko gospodarstvo. U tom bi slučaju dizel pojeftinio zbog smanjene gospodarske aktivnosti.
