Nakon prošlogodišnjih prevrata u arapskim zemljama i ubojstva Osame bin Ladena, potencijali koordiniranog islamističkog terorizma sele se iz srednje Azije (Pakistana, Indije, Afganistana) u sjevernu i subsaharsku Afriku, ali i u samu Europu. To je zaključak izvještaja koji je prošlog tjedna objavio britanski institut Royal United Services
Moć Al Kaide kao najpoznatije terorističke mreže zasnovane na džihadu i radikalnom islamizmu navodno je u ozbiljnom padu nakon što su američki specijalci lani u Pakistanu ubili njezinog vođu Bin Ladena te upavši u njegovo skrovište vjerojatno stekli važne insajderske materijale.
No utjecaj Al Kaide prelio se na nove džihadističke pokrete poput Boko Harama na sjeveru Nigerije i Al Šabaaba koji na kaotičnom jugu Somalije navodno provodi šerijatsko pravo. Pritom Somalija ne igra važnu ulogu u svjetskoj ekonomiji (izuzev gusarske prijetnje na rogu Afrike), dok Nigerija, osim što je najmnogoljudnija država Crnog kontinenta (preko 170 milijuna žitelja), ulazi i u top 10 svjetskih izvoznika nafte. Pritom njezino stanovništvo čini preko 250 etničkih grupa koje su religijski de facto raspolućene na razne islamske i kršćanske vjerske zajednice.
Što se tiče Somalije, otočkoj javnosti već su poznate informacije da je posljednjih godina stotinjak britanskih državljana prošlo vojno-terorističku obuku u kampovima Al Šabaaba. Mnogi od njih vjerojatno su još uvijek u toj zemlji koja postoji na geografskim kartama, ali je u stvarnosti nakon 20 godina ratovanja njezin teritorij raskomadan na nekoliko paradržava čije se vladajuće 'elite' u zapadnim medijima obično naziva gospodarima rata.
RUSI-jevo izvješće upozorava da se novi džihadski pokreti pojačano razvijaju na širokom prostoru od Indijskog do Atlantskog oceana, mahom na teritorijima nad kojima formalne vlade imaju slabu ili nikakvu kontrolu. U takve teritorije od prošle godine spada i Libija.
Prema ovom izvješću, dinamika razvoja islamističkih sila u saharskoj i subsaharskoj Africi mogla bi imati za posljedicu radikalizaciju afričkih manjina u Velikoj Britaniji (posebno se spominje somalijska dijaspora), što bi pogodovalo regrutiranju kadrova za terorističke ćelije i novom valu napada sličnih onima koje je tijekom protekla dva desetljeća poduzimala Al Kaida. Za primjer se daje neuspjeli bombaški napad na londonski prometni sistem 2005. godine, kada su uhićeni organizatori porijeklom bili iz iste, istočnoafričke regije - Somalije, Etiopije, Eritreje i Kenije.
Telegraph navodi izvješće britanske obavještajne agencije MI-5, prema kojem 'Somalija pokazuje mnoga obilježja koja su učinila Afganistan tako opasnim rasadnikom terorizma u periodu prije svrgavanja talibana: 'Ne postoji učinkovita vlast, a ekstremizam je snažno prisutan s kampovima za obuku koji privlače istomišljenike iz cijelog svijeta.'
Izvješće ne spominje koji bi još sistemski uzroci rastućeg ekstremizma i neprijateljstva spram europskih država mogli postojati u nestabilnim afričkim zonama. Primjerice, uloga europskih i američkih naftnih kompanija u plemenskim ratovima u Nigeriji te općenito u politici eksploatacije naftnih resursa, o čemu se na ovom portalu već pisalo.
