Govoreći na okupljanju najviših američkih zapovjednika u bazi marinaca Quantico u Virginiji u utorak, Trump je rekao da su bojni brodovi nešto o čemu njegova administracija razmišlja. To je pravdao estetskim razlozima, vatrenom moći, debelim oklopom i topovskim granatama koje su jeftinije od raznih projektila koji se danas koriste u mornarici.

'To je nešto što zapravo razmatramo, koncept bojnog broda. Gledam te brodove, došli su s razaračima uz sebe i, čovječe, ništa ih nije moglo zaustaviti. Neki bi rekli: 'Ne, to je stara tehnologija', ne znam, ne mislim da je to stara tehnologija kad pogledate te topove. Lijepi bokovi debljine 15 centimetara, od punog čelika, ne aluminija koji se počinje topiti kada je projektil udaljen oko dvije milje (3,6 kilometara). Ne, ti brodovi više se ne proizvode na takav način', rekao je Trump. Za brodove kakvi se danas grade rekao je da mu se ne sviđaju.

'Ja sam osoba vrlo sklona estetici, ali ratni brodovi koje danas gradite, pa, ne sviđaju mi se. Kažu mi: 'Taj je brod nevidljiv (stealth)', ali kakva je to nevidljivost? Brod ne treba biti ružan da bi bio nevidljiv', nastavio je Trump. Govorio je i o financiranju gradnje novih bojnih brodova.

'S desecima milijardi dolara koje smo zaradili od carina, mogli bismo izgraditi mnogo bojnih brodova', rekao je i dodao da bi upotreba takvih brodova bila dobra ne samo zbog njihove velike vatrene moći, nego i zbog granata, koje su znatno jeftinije od krstarećih i drugih projektila koje Američka ratna mornarica danas koristi. Stručnjaci smatraju da Trumpova ideja nema smisla te da je gotovo neprovediva, a i ako bi se provela ne bi ni najmanje povećala snagu američke mornarice.

Što su bojni brodovi?

To su teško naoružani i teško oklopljeni brodovi građeni za borbu s drugim ratnim brodovima te za bombardiranje utvrđenog obalnog pojasa uoči desanta pješaštva i oklopnih jedinica kopnene vojske. Dominirali su morima za vrijeme Prvog svjetskog rata, no u sljedećim desetljećima se polako odustajalo od njihove upotrebe.

Kada su se i zašto prestali koristiti?

Već za vrijeme Drugog svjetskog rata vidjelo se da prevlast na moru preuzimaju avioni s nosača aviona i podmornice, piše u analizi o propasti bojnih brodova vojni analitičar Mario Galić u Hrvatskom vojniku. Američka mornarica koristila je svoje bojne brodove i u sljedećim desetljećima, u Vijetnamskom i Korejskom ratu, a zadnji su puta korišteni u Pustinjskoj oluji 1991., kada su USS Missouri i USS Wisconsin svojim teškim topovima čistili iračke komunikacije i obranu utvrđenu na obali s udaljenosti od nekoliko desetaka kilometara. Posljednjih 30-ak godina osam američkih bojnih brodova, od kojih je najmlađi USS Wisconsin ušao u operativnu upotrebu 1944., služe kao muzeji.

Koje su prednosti imali u borbi?

Dvije najveće prednosti bojnih brodova su velika vatrena moć i debeli oklop. Američki bojni brodovi klase Iowa, koje je Trump spominjao, bili su naoružani gomilom topova, od kojih se ističe devet topova Mark 7 kalibra 406 mm. Ti su topovi mogli ispaljivati granate od gotovo 900 kilograma na udaljenost od gotovo 40 kilometara. Njima su bojni brodovi mogli 'počistiti' neprijateljsku obalu od bilo čega, čak i od duboko ukopanih i utvrđenih neprijateljskih snaga, uoči desanta. Po oklopu su bojni brodovi bili zaštićeniji od drugih ratnih brodova, no ipak nisu bili nepotopivi.

Koji su glavni argumenti protiv njihove gradnje?

Kad bi se danas išlo u gradnju bojnih brodova klase Iowa, oni ne bi povećali snagu američke mornarice, koja se ionako smatra najjačom na svijetu. Njihova gradnja bi trajala predugo, a koštala bi milijarde i milijarde dolara.

Kakva bi bila uloga novih bojnih brodova?

Važno je naglasiti da bi, ako bi se novi bojni brodovi izgradili po uzoru na klasu Iowa, danas oni predstavljali minimalnu prijetnju za, primjerice, kinesku vojsku, koju uzimamo u obzir zbog pretpostavki da bi SAD sljedeći veliki rat mogao voditi s tom supersilom. Da bi mogli djelovati svojim moćnim topovima, pa čak i da se, uz napredak vojne tehnologije u zadnjih 30 godina, mogu napraviti granate koje imaju dva ili tri puta veći domet od 40 km koliko su imali prije, oni bi svejedno morali doći na manje od 150 kilometara od kineske obale, a malo je vjerojatno da bi im Kinezi to dopustili.

Kao i SAD, i Kina ima suvremene krstareće i balističke projektile, od kojih neki mogu nositi i nuklearne bojeve glave te one napravljene za probijanje debelog oklopa, koji imaju domet od više tisuća kilometara, uz svu silu aviona i dronova, i prilično je sigurno da bi potapali američke bojne brodove daleko prije nego što bi ovi mogli borbeno djelovati. Tu su, naravno, i podmornice, koje bi se također mogle 'prišuljati' bojnom brodu i potopiti ga.

To znači da bi se novi američki bojni brodovi morali u velikoj mjeri promijeniti u odnosu na svoje prethodnike. Naime, trebao bi im se pojačati arsenal dalekometnih projektila, jer se danas tako ratuje, kao i arsenal protuzračne i protubrodske obrane, da bi se mogli u što većoj mjeri obraniti od potencijalnih prijetnji. Naravno, uz njih bi išli i drugi američki ratni brodovi, o čijoj bi obrani ovisili, ali za svaku ozbiljnu akciju danas brodovi se moraju moći i sami obraniti. Tako, primjerice, čak i nosači aviona, koji također ovise o obrani koju im pružaju brodovi iz pratnje, imaju određene arsenale protuzračne i protubrodske obrane kratkog i srednjeg dometa.

Koliko bi trajala izgradnja novih brodova?

Teško je procijeniti točno koliko bi trajala, sve bi ovisilo o novcu koji bi se utrošio, ali i o upornosti administracije da požuruje projekt, no smatra se da bi do završetka prvog potpuno novog broda moglo proći desetak godina. Neki izvori navode da bi se moglo ići u obnovu starih brodova, iako je Trump izričito govorio o gradnji novih, no i taj bi posao trajao duži niz godina jer bi na tim brodovima trebalo dosta toga obnoviti i promijeniti, a problemi su i u nedostatku stručne radne snage, kao i rezervnih dijelova.

Koliko bi to koštalo i o čemu bi cijena ovisila?

Ni to nije lako za procijeniti, ali je sigurno riječ o desecima milijardi dolara. Konačna cijena ovisila bi o mnogo parametara, od materijala koji bi se koristio, preko točne veličine i tonaže broda, složenosti naprednih sustava koji bi se u njih ugrađivali, troškova radne snage i slično. Iako je riječ o sasvim drugačijem brodu, projekt izrade razarača klase Zumwalt, 'nevidljivog' broda kojeg Trump smatra ružnim, koštao je oko 23 milijarde dolara, a cijena izrade svakog novog broda je oko četiri milijarde. Gradnja bojnih brodova smatra se jeftinijima od razarača, ali novi bi brodovi ipak morali imati veliki dio napredne tehnologije da bi mogli djelovati u modernim sukobima, što bi sigurno povisilo cijenu u odnosu na to kad bi se gledala samo cijena oklopa i topova.

Ima li onda Trumpova ideja smisla?

Ukratko, nema. Izgradnja novih bojnih brodova trajala bi desetak godina, koštala desetke milijardi dolara, a njihova upotreba ne bi donijela nikakvu prevagu u nekom budućem ratu, pogotovo zato što sve što ti brodovi mogu napraviti, može se napraviti i danas, uz projektile lansirane s brodova, aviona ili podmornica, te dronovima. U potencijalnom budućem sukobu s Kinom, stručnjaci se slažu da bi se pomorske snage našle pod jakom vatrom projektila i dronova koji bi bili lansirani iz velikih daljina, udaljeni stotinama i tisućama kilometara, a u takvoj borbi bojni brodovi o kakvima Trump razmišlja ne bi imali neku ulogu, a morali bi se trošiti resursi na njihovu zaštitu jer bi, kao najnoviji brodovi u američkoj mornarici, vjerojatno bili zanimljivi ciljevi, čisto da protivnici pokažu da mogu potopiti i američke najmodernije i 'vrlo opasne' bojne brodove.