OBRAT U SLUČAJU

'Nitko nije dirao grob Luke Botića u Đakovu'

  • Autor: Leo Nikolić
  • Zadnja izmjena 05.11.2013 21:42
  • Objavljeno 05.11.2013 u 21:29
Luka Botic 4

Luka Botic 4

Izvor: tportal.hr / Autor: Leo Nikolić

Nakon neugodne vijesti o devastaciji groba Luke Botića u Đakovu i kampanje koja je pokrenuta na društvenim mrežama i u medijima, stigla je i reakcija kulturne javnosti Splita. Andro Krstulović Opara, ravnatelj institucije Muzeji Ivana Meštrovića, kontaktirao je tako kolegu ravnatelja Muzeja Đakovštine, povjesničara i sociologa Borislava Bijelića te od njega zatražio podrobnije informacije o slučaju

Borislav Bijelić se i sam svojedobno bavio kenotafima i nadgrobnim spomenicima i relevantan je stručnjak u tome području. On u odgovoru tvrdi da je Botićev grob netaknut od 1908. godine, kada je i podignuta spomen grobnica. Iako nema egzaktnih podataka o zbivanjima prije toga datuma, naglašava da se gotovo sa sigurnošću može govoriti da grob nije diran.

Naime, otkad je Botić pokopan 1863. zajedno sa suprugom stalno se brinulo o njegovome grobu i već 1885. godine narodnjaci u Splitu i njihovi prijatelji u Đakovu pokreću inicijativu za podizanje spomenika, pri čemu Splićani daju glavninu novca, ali ipak nedostatno. Splitski gradonačelnik Vinko Milić 1901. godine pokreće inicijativu o njegovome prijenosu u Split, ali ubrzo odustaje zbog zajedničkog ukopa sa suprugom. Tada se ponovno kreće u inicijativu za podizanjem spomenika te je ovaj podignut 1908. godine i otada ga nitko nije dirao.

Grad Đakovo je donio odluku o 22 groba od posebna značaja o kojima i brine. Među njima je i Lukin grob. Borislav Bijelić je izrazio čuđenje i neugodnu iznenađenost neutemeljenim izjavama Vinka Miletića koje su opravdano uznemirile splitsku javnost.

Osim toga, Andro Krstulović Opara je, neovisno o ovom skandalu, još u lipnju ove godine tražio od Ministarstva kulture i Konzervatorskog odjela premještanje Meštrovićevog splitskog spomenika Luke Botića sa sadašnje neodgovarajuće lokacije na Marjanu. On smatra da je vrhunsko ostvarenje secesijske faze Ivana Meštrovića koje je ostvario s 22 godine izloženo nepovoljnim vremenskim utjecajima i smoli s borovine, pa zbog toga bisti prijeti propadanje.

Andro Krstulović Opara nadalje smatra da bi spomenik trebalo vratiti na originalnu lokaciju na trgu Prokurativa, i to u sklopu obnove trga i njegovoga ozelenjivanja i uklanjanja oštećenog pločnika postavljenog u vrijeme talijanskih okupacijskih vlasti.

'Smatram da vrijedi rehabilitirati prvotnu zamisao Marmonta, pa potom i narodnjaka koji su ozelenili taj prostor. Siguran sam da bi se na temelju starijih podataka trebalo pristupiti novome oblikovanju perivoja sa spomenikom, te bi tako Trg Republike bio poželjniji i ugodniji za boravak, čime bi se unijelo život u nikad u potpunosti zaživljeni prostor', rekao nam je Krstulović Opara.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!