Radi se o tijelu osnovanom u rujnu prošle godine, a uz predstavnike nadležnih institucija, čine ga istaknuti stručnjaci, predstavnici komora u građevinarstvu i arhitekturi. Taj se savjet, međutim, nije sastajao tijekom izrade novog zakona niti je u njoj sudjelovao pa će biti zanimljivo čuti njihovo mišljenje o toj zakonskoj noveli.

U međuvremenu, na osmodnevno javno savjetovanje pristigli su brojni komentari, što je potvrda da i nacrt novog zakona sadrži niz nedorečenosti koje bi mogle stvoriti nove probleme u obnovi.

Na nacrt je pristiglo ukupno 115 komentara, a 16 ih je poslao Fond za obnovu, tijelo zaduženo za obnovu na područjima pogođenima potresom koji je hrvatsku metropolu pogodio još u ožujku prošle godine.

Obnova u Zagrebu u međuvremenu se praktički nije maknula s mrtve točke, a u Fondu strahuju da proces neće ubrzati ni novi zakon, ne preciziraju li se neke odredbe i jasno ne razgraniče obveze pojedinih tijela.

U provedbi važećeg zakona kao jedna od ključnih prepreka pokazao se upravni postupak u kojem je Ministarstvo graditeljstva na sebe preuzelo poslove pribavljanja podataka o oštećenim kućama i njihovim vlasnicima, od prebivališta do zemljišnoknjižnog stanja.

No, vrlo brzo se pokazalo kako je taj posao gotovo nemoguće provesti zbog neuređenih i međusobno neusporedivih registara pa su nadležni u izmijenjenom zakonu odlučili izbrisati veći dio uvjeta, među ostalim i onaj da se radi o legalno sagrađenoj građevini.

Ostao je, međutim, velik posao na procjeni stupnja oštećenja, etažnim elaboratima, utvrđivanju suvlasničkih udjela i sl., a predloženim zakonom nije utvrđeno tko će taj posao obavljati pa u Fondu strahuju da bi se sve to moglo prevaliti na provedbena tijela. A ni u Fondu ni u Središnjem uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, kažu, nema dovoljno ljudi za takvo što pa bi sada oni mogli postati usko grlo umjesto ministarstva, donosi Večernji list.