Napad Izraela na Iran smanjio je pritisak na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u trenutku kad se suočio s rastućim kritikama u inozemstvu zbog rata u Gazi i s tenzijama unutar njegove većine, piše u srijedu agencija France presse (AFP).
Dan uoči izraelskog napada 13. lipnja na Iran, izgledalo je da je Netanyahuova vlada na rubu kolapsa, zbog podjela unutar većine oko novačenja ultraortodoksnih Židova.
Netanyahu, već kritiziran kod kuće zbog načina na koji je rješavao krizu s taocima u Gazi, a u inozemstvu zbog načina na koji vodi izraelski rat na palestinskom teritoriju, doživio je pad popularnosti, a ankete su predviđale da će izgubiti u slučaju izbora.
No, u roku od nekoliko dana situacija se naglo preokrenula, ističe francuska agencija.
vezane vijesti
Prijedlog zakona o raspuštanju parlamenta, koji je predložila oporba kako bi prisilila vladajuće na izbore, tijesno nije prošao u noći s 11. na 12. lipnja.
Dvadeset četiri sata kasnije, izraelski borbeni zrakoplovi izveli su napad na Iran, a suočeno s uzvratnim raketnim i bespilotnim napadima Teherana, izraelsko stanovništvo se homogeniziralo.
Gotovo 20 godina "Bibi" Netanyahu prijeti "vojnom opcijom" protiv Irana, upozoravajući na rizik od nuklearnog napada Teherana na Izrael, strah koji sada dijeli većina Izraelaca, iako Iran ne posjeduje nuklearno oružje.
Zapad optužuje Iran da obogaćivanjem uranija nastoji doći do nuklearne bombe, dok Teheran cijelo vrijeme tvrdi da se radi o programu u civilne svrhe.
"Netanyahu je moj politički suparnik, ali njegova odluka da sada napadne Iran je ispravna“, napisao je izraelski oporbeni vođa Yair Lapid u nedjeljnom članku u Jerusalem Postu.
Prema anketi koju je u subotu objavio izraelski televizijski Kanal 14 , 54 posto Izraelaca vjeruje premijeru.
Javno mnijenje imalo je vremena pripremiti se za mogućnost velike ofenzive protiv Irana: od 7. listopada 2023. i napada palestinskog islamističkog pokreta Hamas (kojeg podržava Iran) a koji je izazvao rat u Gazi, Netanyahu je više puta izjavio da se Izrael bori za svoj opstanak i želi „promijeniti Bliski istok“ kako bi osigurao dugoročnu sigurnost svoje zemlje.
„No ovisno o rezultatima i trajanju (rata), sve bi se moglo promijeniti, a neki Izraelci bi se mogli okrenuti prema Bibiju i pozvati ga na odgovornost“, primjećuje Denis Charbit, politolog na Otvorenom sveučilištu Izraela.
„Javno mnijenje podržava ovaj rat, kao što je podržavalo prethodne. Za njih je to nužan rat“, rekao je sociolog Nitzan Perelman za AFP. „To je vrlo korisno za Netanyahua jer ušutkava kritičare i unutar i izvan zemlje.“
Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao je međunarodni nalog za uhićenje Netanyahua zbog navodnih "ratnih zločina" u Gazi.
No, isti taj šef vlade posljednjih je dana dobio podršku više europskih šefova država i vlada, koji potvrđuju da se Izrael ima pravo štititi.
