ZAGREB – Nakon što se Međunarodni sud pravde u Den Haagu 2008. proglasio nadležnim nad tužbom Hrvatske iz 1999. uslijedio je srbijanski odgovor i protutužba, potom hrvatski odgovor. Sada se čeka još jedan srbijanski odgovor, koji se očekuje do studenoga ove godine, pa se može čekati odluka suda.

Prema Zvonimiru Šeparoviću, predsjedniku Hrvatskog žrtvoslovnog društva, nakon dolaska Račanove koalicije na vlast 2003. počelo se špekulirati o opravdanosti hrvatske tužbe, koja sada u hrvatskoj politici ima svoje zagovornike i protivnike. Osporavatelji hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije su, kaže Šeparović, bivši predsjednik Stipe Mesić, aktualni predsjednik Ivo Josipović, koji podliježe idejama Borisa Tadića o 'građanskom ratu' u Hrvatskoj te Vesna Pusić i Milorad Pupovac. No odluka o možebitnom povlačenju tužbe ipak je na Vladi RH.

Željko Horvatić, predsjednik Akademije pravnih znanosti, smatra da je Međunarodni sud pravde spor, a da presude Međunarodnog kaznenog suda za Jugoslaviju neće odgovarati istini o onome što se dogodilo.

Zoran Šangut, predsjednik Udruge pravnika Vukovar 91, govorio je o opstrukciji srbijanskog predsjednika Borisa Tadića da se obilježe koncentracijski logori na području Srbije u kojima su hrvatski građani mučeni i ubijani.

'Ono što me jako boli, zbog svih tih zločina i svega što se tamo u logorima dogodilo, jest to što su predstavnici Srbije, na čelu s predsjednikom Borisom Tadićem, spremni govoriti neistinu. Vrhunac te neistine leži u izjavi da je u Hrvatskoj vođen građanski rat', rekao je Šangut, kojem je zasmetala nedavna izjava predsjednika Josipovića da su 'logori na teritoriju Srbije humanitarno pitanje'.

'Logori na teritoriju Srbije su prije svega pitanje ratnog zločina', zaključio je. 'Jučer smo', nastavio je Šangut, 'vidjeli da je istražni sudac Republike Srbije prvi put saslušao jednog logoraša, gospodina Purdu, za kojim su raspisali međunarodnu tjeralicu. Istražni sudac je dobio njegov iskaz o strašnom zlostavljanju koje je preživio, što je sada dokaz pred sudovima. Postavlja se pitanje hoće li taj istražni sudac, kada se vrati u Srbiju, ispitati i procesuirati sve one koji su zlostavljali Tihomira Purdu i koji su sudjelovali na nezakonitom uzimanju njegova iskaza, pod mučenjem i silovanjem', pita se Šangut.

Povjesničar Davor Marijan je u svome izlaganju analizirao početak agresije JNA, Jugoslavije i Srbije na Hrvatsku te način na koji su srpski teritorijalci, dobrovoljci, JNA i pripadnici sigurnosti djelovali na području Hrvatske.

Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, rekao je da Vlada RH ni u kojem slučaju ne pomišlja na povlačenje tužbe za genocid protiv Srbije.

Ivo Lučić, docent na Filozofskom fakultetu u Mostaru i znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest, govorio je pak o tri paradigme na kojima se temelje političke optužbe protiv Hrvatske, a riječ je o tobožnjem dogovoru o podjeli BiH između Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu te tobožnjim izdajama Vukovara i Posavine, pričama koje se podgrijavaju iako za to, prema Lučiću, nema nikakvih dokaza.