Finska, koja je devet godina zaredom proglašavana najsretnijom zemljom svijeta, suočava se s najtežom krizom javnih financija od 1990-ih. Javni dug dosegnuo je 90,3 posto BDP-a, dok se proračunski deficit u 2026. procjenjuje na 4,2 posto BDP-a. Vladu očekuju bolni rezovi u javnim uslugama, socijalnim naknadama i mirovinskom sustavu
Finske javne financije opterećuju dugogodišnji slab gospodarski rast, starenje stanovništva i povećani troškovi obrane nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ulaskom u NATO Finska je znatno povećala vojnu potrošnju, a prekid energetske ovisnosti o Rusiji donio je dodatne troškove. Prije pandemije javni dug iznosio je oko 65 posto BDP-a, a danas je premašio 90 posto, piše Nik Martin za DW.
Povećanje izdataka za NATO
Finska je povećala izdatke za obranu nakon što je ušla u NATO. Taj su korak Finci poduzeli godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu. Osim toga, Helsinki, koji je prije toga otprilike trećinu energije dobivao iz Moskve, suočio se sa znatno višim troškovima kada je prešao na druge dobavljače.
vezane vijesti
Europska unija pokrenula je postupak zbog prekomjernog deficita te od Finske zahtijeva da ga do kraja 2028. smanji ispod tri posto BDP-a. Vlada premijera Petterija Orpa već je najavila uštede od devet milijardi eura, no ekonomisti upozoravaju da će nakon parlamentarnih izbora u travnju 2027. biti potrebni dodatni rezovi od osam do 11 milijardi eura.
Uštede bez povećavanja poreza
Orpova Nacionalna koalicija najavljuje nove uštede u zdravstvu, socijalnoj skrbi i mirovinskom sustavu, ali se protivi povećanju poreza. Većina finskih parlamentarnih stranaka podržala je i uvođenje mehanizma ograničavanja zaduživanja kojim bi se deficit do 2031. trebao smanjiti na približno dva posto BDP-a.
Iako je stopa rizika od siromaštva u Finskoj ispod prosjeka EU-a, stopa nezaposlenosti viša je nego u bilo kojoj drugoj državi članici. U kolovozu je stopa nezaposlenosti u Finskoj prema Eurostatu, statističkom uredu EU-a, iznosila 10,3 posto, što je malo iznad vrijednosti od 10 posto u Španjolskoj. Nezaposlenost mladih dosegnula je 23,3 posto, u usporedbi s prosjekom EU-a od 15,4 posto.
Iako su prijelaz na obnovljive izvore energije i pokretanje nuklearnog reaktora Olkiluoto 3 2023. ublažili goru energetsku krizu, središnja banka upozorila je preko ljeta da bi trajno visoke cijene nafte i plina iduće godine imale za posljedicu 'slabiji gospodarski rast i višu inflaciju'.
Finska se tako nalazi pred ozbiljnim izazovom odnosno kako zaustaviti rast javnog duga, a pritom očuvati razvijenu socijalnu državu i kvalitetu života po kojoj je poznata.
