Riječ je o jednom od najsnažnijih udara u posljednje vrijeme u kojem je poginulo 14 ljudi, a ozlijeđeno njih više od 70.

Rusija je pokrenula masovan kombinirani napad koristeći dronove, kao i rakete različitih tipova lansirane iz zraka, s kopna i mora. Ukrajinska protuzračna obrana oborila je 363 od 419 lansiranih dronova i raketa, međutim 29 balističkih raketa i 18 jurišnih dronova pogodilo je ciljeve na 34 lokacije diljem zemlje.

Vojni dužnosnici upozoravaju na kritičan manjak presretača za sustave protuzračne obrane.

Glasnogovornik ukrajinskih zračnih snaga, pukovnik Jurij Ignat, potvrdio je da sustavi protuzračne obrane nisu uspjeli oboriti nijednu balističku raketu te dodao da je 'stopa presretanja, blago rečeno, vrlo niska'.

Naglasio je i da Ukrajina trenutačno nema dovoljno kapaciteta za učinkovito suprotstavljanje ruskim balističkim projektilima.

'Da biste obarali balističke rakete, morate imati odgovarajuća sredstva. Sustava imamo dovoljno, ali ključan je stalan dotok projektila', rekao je Ignat.

Rusija iskorištava manjak presretača

Prema njegovim riječima, Moskva je svjesna nestašice presretača i to aktivno koristi u planiranju napada.

'I Rusija je svjesna da Ukrajina, a i svijet, imaju ozbiljan manjak presretača PAC-2 i PAC-3. Zato se sve više fokusira na balističke udare', rekao je glasnogovornik.

Dodao je da će Kijev i dalje koristiti sve dostupne diplomatske kanale kako bi osigurao jačanje svojih obrambenih kapaciteta.

'Kinetičke sankcije' i poruka Kijeva Moskvi

Ukrajinski veleposlanik pri Europskoj uniji Vsevolod Čencov izjavio je za Euronews da Rusija ovakvim napadima šalje jasnu poruku.

'Rusija šalje poruku da želi nastaviti ovaj rat', rekao je Čencov.

Istaknuo je i ukrajinski odgovor napadima na rusku infrastrukturu.

'No i mi šaljemo svoj odgovor jer se rat vraća u Rusiju. To nazivamo kinetičkim sankcijama', rekao je, referirajući se na ukrajinske udare na ruski teritorij i okupirana područja.

Apel uoči NATO-ova samita

Čencov je priznao da su, unatoč ofenzivnim operacijama, Ukrajini hitno potrebni dodatni sustavi proturaketne obrane, što će biti jedna od ključnih tema nadolazećeg NATO-ova samita u Ankari.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak je poručio da je ključno da samit rezultira konkretnim odlukama.

'Izuzetno je važno da svijet – prije svega Sjedinjene Države i europski partneri – s NATO-ova samita u Ankari izađu sa snažnim odlukama u potpori ukrajinskoj protuzračnoj obrani i zaštiti života civila', rekao je Zelenski.

Dodao je da ruski napadi ne bi bili mogući u ovakvom opsegu da Ukrajina ima dovoljne zalihe presretača.

Sustavi Patriot pod pritiskom globalne potražnje

Ukrajina se u obrani od balističkih raketa gotovo u potpunosti oslanja na američki sustav Patriot, no zalihe presretača brzo se troše.

Njih proizvode američke kompanije Raytheon i Lockheed Martin, a koriste ih brojne zemlje saveznice SAD-a, uključujući države Bliskog istoka. Međutim rat u Ukrajini i sukobi na Bliskom istoku dodatno su iscrpili globalne zalihe.

Procjenjuje se da je u posljednjim mjesecima potrošeno više od trećine globalnih zaliha presretača Patriot. Prema nekim izračunima, proizvodnja iznosi oko 600 komada godišnje, odnosno oko 60 do 65 mjesečno, dok Rusija, prema ukrajinskim podacima, proizvodi oko 120 balističkih raketa mjesečno.