O važnim temama su govorili eurozastupnici Davor Ivo Stier (HDZ) i Tonino Picula (SDP), politologinja Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu te Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu.

Profesorica Đana Luša ocijenila je da je AfD nakon pobjede u Saskoj-Anhaltu zahvatila ‘savršena oluja’. Stranka je mobilizirala velik broj birača, osvojila 43,8 posto glasova i postala prva krajnje desna opcija koja je pobijedila na pokrajinskim izborima u Njemačkoj te bi mogla formirati tamošnju vladu.

Uspjehu su, prema njezinu mišljenju, pridonijeli slabost vladajuće koalicije, povijesna nepopularnost kancelara Friedricha Merza, loše vođena kampanja i neuspješna komunikacija s građanima. AfD je istodobno imao atraktivnog kandidata srednje generacije koji je ublažio stranačku retoriku i porukama se približio široj populaciji.

'To više nisu samo protestni glasovi'

Stranka je dobila većinu među biračima u dobi od 18 do 70 godina, a u prvi je plan stavila migracije, sigurnost, obrazovanje i gospodarstvo – pitanja na koja, smatra Luša, aktualna vlast nije ponudila odgovore.

Rat u Ukrajini također je bio dio kampanje, a rezultat neće ostati bez posljedica premda je riječ o samo jednoj pokrajini. Luša upozorava da to više nisu samo protestni glasovi, nego znak poistovjećivanja birača s politikama AfD-a. Taj bi se zamah mogao prenijeti na druge pokrajine, ali i prisiliti etablirane stranke da promijene retoriku i politike.

Stier: Merz je neispunjenim obećanjima prepustio prostor AfD-u

Davor Ivo Stier smatra da je kancelar Merz otvorio prostor AfD-u odustajanjem od dijela predizbornih obećanja, ponajprije u energetici i migracijskoj politici.

Merz je najavljivao povratak nuklearnoj energiji, nakon odluke Angele Merkel o gašenju nuklearki, te reformu sustava azila. Nakon ulaska u koaliciju sa socijaldemokratima odustao je od tih planova, čime je AfD-u omogućio da se predstavi kao jedina stvarna alternativa.

‘S obzirom na to da nije ispunio ta očekivanja, prepustio je AfD-u narativ da kaže: “Evo, vidite, Merz je obećavao promjenu, ali on to nije ispunio, mi smo jedina alternativa za Njemačku”’, istaknuo je Stier.

Ako želi sačuvati vlast i proeuropski smjer Njemačke, Merz bi, smatra Stier, morao pokazati da može provesti obećane promjene. Jedna od mogućnosti bila bi manjinska demokršćanska vlada bez AfD-a i SPD-a.

Njemački kancelarski sustav otežava smjenu čelnika vlade, pa bi Merz mogao ostati na položaju i bez parlamentarne većine. Stier ipak priznaje da takav scenarij zasad nije najizgledniji: bio bi hrabar, ali i vrlo rizičan potez.

Picula: Merz je obećao prepoloviti AfD, a prepolovio svoju stranku

Njemačke etablirane stranke odbijaju suradnju s AfD-om i zadržavaju takozvani zaštitni zid, no birači u Saskoj-Anhaltu poslali su drukčiju poruku.

Tonino Picula upozorava da se rezultat u pokrajini s oko dva milijuna stanovnika ne smije svesti na izolirani izljev nezadovoljstva. Saska-Anhalt dugo ima nestabilno biračko tijelo i snažan osjećaj političke frustracije, ukorijenjen u posebnom istočnonjemačkom iskustvu.

Jačanje sličnih opcija vidi kao globalni trend s različitim lokalnim oblicima, premda tek treba vidjeti je li doista riječ o povijesnom preokretu, kako tvrdi AfD. Izlaznost je premašila 70 posto, a dio birača ranije je podržavao CDU/CSU.

‘To je prije svega poraz kancelara Merza, koji je prije ovih izbora obećao da će prepoloviti AfD, a uspio je prepoloviti zapravo vlastitu stranku’, kazao je Picula.

Rezultat, dodaje, nije posljedica samo odnosa prema migrantima. Birači su izrazili strah zbog gospodarske neizvjesnosti i nepovjerenje u sposobnost vladajućih stranaka da je kontroliraju. Ostaje, međutim, pitanje što bi AfD doista mogao ponuditi kada bi preuzeo vlast.

Bandov: AfD je zasad prvenstveno istočnonjemački fenomen

Goran Bandov smatra da je AfD još ponajprije politički izraz istočne Njemačke. U tamošnjim pokrajinama osvaja između 30 i 40 posto potpore, dok mu ankete u Berlinu daju oko 18 posto, uz znatno bolje rezultate u istočnom nego u zapadnom dijelu grada.

U zapadnoj Njemačkoj potpora mu je uglavnom oko 20 posto, uz približno 24 posto u Saarlandu i 12 posto u Hamburgu. Razliku Bandov povezuje s osjećajem mnogih stanovnika istoka da su izgubili u tranziciji. Istočnonjemačko gospodarstvo slabije je od zapadnog, a migracije nakon ujedinjenja pretežno su išle prema zapadu.

Njemačka se, kaže, relativno uspješno suočila s odgovornošću za Drugi svjetski rat, ali znatno manje s nasljeđem komunističkog režima. U dijelu istočnonjemačkog društva opstala je i privrženost Rusiji, odnosno nekadašnjem Sovjetskom Savezu.

AfD pritom ne vidi samo kao klasičnu stranku, nego kao širok pokret kojem dio građana vjeruje zato što dosad nije vladao i predstavlja alternativu dotadašnjim koalicijama. Kao usporedbu naveo je Giorgiu Meloni, koja prije dolaska na vlast nije sudjelovala u vladajućim koalicijama, a potom je postala najdugovječnija talijanska premijerka nakon Drugog svjetskog rata.

AfD bi, zaključuje Bandov, mogao steći znatan utjecaj i na zapadu zemlje, ali to se zasad nije dogodilo.

'EU će preživjeti'

Đana Luša vjeruje da će Europska unija preživjeti čak i eventualni dolazak AfD-a na vlast u Njemačkoj. Zasad je riječ o jednoj istočnonjemačkoj pokrajini, a tek treba vidjeti može li se taj rezultat ponoviti drugdje.

Populističke i krajnje desne stranke godinama jačaju i već imaju snažno uporište u Europskom parlamentu. Marine Le Pen, Giorgia Meloni i AfD dijele nacionalističke i suverenističke stavove te zagovaraju strožu migracijsku politiku, ali se razilaze oko budućnosti EU-a.

Dio tih stranaka želi mijenjati Uniju iznutra, dok je AfD osnovan na euroskepticizmu, ideji izlaska iz EU-a i odbacivanju eura. Razlikuju se i u ekonomskim i obrambenim politikama te odnosu prema Ukrajini. Dok su neke proruske, Meloni snažno podupire Kijev. Zbog tih podjela pobjeda jedne krajnje desne stranke, smatra Luša, ne može ugroziti funkcioniranje Unije.

Rusiji odgovara jačanje AfD-a

Stier upozorava da Rusija godinama pokušava fragmentirati Europsku uniju i podupire pokrete koji mogu narušiti njezino jedinstvo. Među njima je i AfD, koji se zauzima za obnovu odnosa s Moskvom, osobito u energetici.

Europske krajnje desne stranke ipak nisu jedinstvene. Giorgia Meloni nakon dolaska na vlast pomaknula se prema centru, među ostalim zbog potpore Ukrajini. Stier sličnu ‘melonizaciju’ prepoznaje kod Jordana Bardelle, mogućeg kandidata za francuskog premijera. I Marine Le Pen nakon pobjede AfD-a nastoji pokazati odmak od njemačke stranke.

Njemački je slučaj drukčiji zbog povijesnog nasljeđa i dugogodišnjeg sanitarnog kordona prema AfD-u. Stier smatra da takva politika nije zaustavila njegov rast te da bi se etablirane stranke sada trebale usredotočiti na razloge nezadovoljstva birača i ponuditi vidljivu promjenu političkog smjera.

Putin želi oslabiti EU

Picula podsjeća na dugu njemačku tradiciju opreznijeg, pomirljivijeg odnosa prema Rusiji, koja i dalje ima sljedbenike, posebno u istočnom dijelu zemlje. Osjećaj nesigurnosti i neizvjesnosti dodatno je ojačao takva stajališta.

Vladimir Putin, smatra, pokušava iskoristiti te okolnosti kako bi oslabio Europsku uniju. Nije uspio brzo slomiti Ukrajinu ni nametnuti novi sigurnosni poredak u Europi, ali rusko subverzivno djelovanje postoji i njegove je tragove teško prikriti.

Suočena s vlastitim ograničenjima, Rusija bi mogla posegnuti za novim, nestandardnim oblicima pritiska na članice EU-a. Zato Picula smatra presudnim razlikovati one koji Uniju žele prilagoditi novim geopolitičkim okolnostima od onih koji je žele oslabiti.

Bandov ocjenjuje da je Njemačka napravila zaokret odlučivši Rusiju javno označiti odgovornom za sabotaže. Europske su države dosad uglavnom izbjegavale otvoreno govoriti o tome tko stoji iza takvih događaja.

Rusiji odgovara da se njezine akcije doživljavaju kao provokacije jer tako pokazuje da može destabilizirati europske države. Cilj je oslabiti potporu Ukrajini te iskušati solidarnost i jedinstvo Europe.

Stier i Picula: EU mora konkretnije reagirati prema Srbiji

Stier očekuje da će Europski parlament idućeg tjedna raspravljati o Srbiji i poručiti da u europskoj obitelji nema mjesta za one koji slave Ratka Mladića. Smatra da Europska komisija već ima dovoljno razloga za obustavu financiranja projekata srpske vlasti, uključujući sredstva iz reformske agende.

Picula upozorava da je riječ i o vjerodostojnosti politike proširenja. Izostanak reakcije na događaje u Beogradu doveo bi u pitanje njezin integritet, pa očekuje da Ursula von der Leyen u idućem obraćanju Europskom parlamentu najavi novu politiku prema Srbiji.

Govoreći o izborima u Srbiji 25. listopada, Bandov je zaključio da bi politička promjena bila u interesu njezinih građana i svih susjednih država.