STRUČNJACI SECIRAJU

'Mostovi uvjeti su potpuno beznačajni, osim jednog'

  • Autor: S. Srdoč
  • Zadnja izmjena 08.09.2016 17:30
  • Objavljeno 08.09.2016 u 15:30
Tonči Tadić, Željko Lovrinčević

Tonči Tadić, Željko Lovrinčević

Izvor: Pixsell / Autor: Petar Glebov/Robert Anic

Sedam uvjeta Mosta za potporu novoj vladi financijski su potpuno benigni, a sadržajno potpuno beznačajni za probleme s kojima se hrvatsko društvo susreće, ocijenio je za tportal ekonomski analitičar Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta. Poanta je, naglašava, u jačanju pregovaračke pozicije Mosta u startu procesa formiranja vlasti po novom modalitetu, dok u samim uvjetima nema ničeg radikalnog ni zahtjevnog. Jedan je uvjet, međutim, osobito obradovao Tonča Tadića, fizičara s Instituta Ruđer Bošković i jednog od najaktivnijih zastupnika u povijesti Hrvatskog sabora

Most, primjerice, želi promjenu Zakona o HNB-u s ciljem uvođenja nadzora državne revizije nad poslovanjem te institucije , uz objašnjenje da je takva revizija poslovanja centralnih banaka standard u mnogim državama EU-a, pa je usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s tim standardom pitanje demokratskoga dosega.

Lovrinčević podsjeća da isto rješenje ima i HDZ u svom programu. 'To je prijedlog o kojem je već u prijašnjoj Vladi HDZ-a i Mosta postignuto suglasje. Dio europskih zemalja ima slično rješenje i oko toga nema nekih posebnih problema, ali treba strogo razlučiti što radi državna revizija koja kontrolira samo zakonitost poslovanja i ne ulazi ni milimetar u ingerencije vođenja monetarne politike, postavljanja ciljeva i izbora instrumenata upravljanja svim drugim procesima. Crta razdjelnica tu je veoma stroga', napominje Lovrinčević.

'Ne možete nekome štititi dvorac kao prvu nekretninu'

Kada je u pitanju Mostov zahtjev da ovršenici s jedinom nekretninom ne završe na ulici, Lovrinčević upozorava da to trebaju pratiti određeni kriteriji. Države poput Španjolske i Portugala koje su imale problema s nekretninskim balonom izuzele su, pod pritiskom javnosti, vjerovnike od takve ovrhe, ali su to učinile veoma selektivno, prema imovinskom ili demografskom statusu, maksimalnom broju štićenih kvadrata ili vrijednosti nekretnine.

'Ne možete nekome štititi dvorac kao prvu nekretninu', slikovit je Lovrinčević. Upozorava da bi uvođenje takve mjere bez ikakvih kriterija značilo potpuno urušavanje tržišta, a pristupi li se ovom problemu na razini 'zaštite vjerovnika od ovrhe ako je to prva nekretnina', nastat će kaos. 

Isključivi gospodarski pojas? Napokon!

Bivši saborski zastupnik Tonči Tadić prvi se u Saboru založio za proglašenje isključivog gospodarskog pojasa RH u Jadranu pa je logično da danas podržava zahtjev Mosta.

'Konačno da je to netko ozbiljno počeo gurati. Zadnjih 15 godina tvrdim da je to izvedivo, još od 2001. kada sam taj prijedlog dao u saborsku proceduru. Svi oni koji su u međuvremenu tvrdili da je to nemoguće zbog toga što je to 'protivno europskim standardima' negirani su činjenicom da je Europska komisija u srpnju 2013. pozvala sve članice Europske unije na Mediteranu da proglase i aktiviraju svoje gospodarske pojaseve, jer EK inzistira na zaštiti mora kroz taj mehanizam', izjavio je Tadić za tportal.

Zašto Hrvatska nije proglasila isključivi gospodarski pojas? 'U doba kad smo bili kandidat za članstvo u EU-u, to se nije napravilo zbog pritiska Italije. Danas? To doista nitko ne zna', ocjenjuje Tadić ističući da zaštita Jadrana mora biti jedan od prvorazrednih političkih prioriteta svih stranaka u Hrvatskoj.

Prijedlog o ukidanju poreza na tvrtku za mala i srednja poduzeća Lovrinčević ocjenjuje financijski beznačajnim, jer je riječ o malim iznosima, pa to neće ništa važnije promijeniti na stvari, baš kao ni zahtjev Mosta da se pristojba za HRT ograniči na 65 kuna. No Lovrinčević je zato izričito protiv zahtjeva za ukidanjem poreza na isplatu dividende i udjela u poduzeću, što je inače 'uobičajen instrument u sklopu oporezivanja kapitala'.

'To ne treba ukidati. Time bi se samo u potpunosti išlo na ruku velikim inozemnim sustavima, posebno kad se dividenda izvlači van iz Hrvatske', naglasio je Lovrinčević.

Prijedlog da na plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smije ići više od 15 posto prihoda poslovanja jedinice iz prethodne godine Lovrinčević bi vezao uz potrebnu kvalitetnu analizu s obzirom na to da je moguće angažirati iste ljude koji su prethodno bili na plaći po ugovoru kao vanjske suradnike. 'Inventivnost u tom sklopu prevelika je da biste se mogli samo tako ograničiti na jednoj kategoriji, ako mislite nešto napraviti u tom sustavu. Stvar je ipak malo složenija od tako jednostavnih rješenja', ocjenjuje Lovrinčević.

U čemu je problem s Hrvatskim saborom?

Je li takvo i rješenje prema kojemu bi se plaće zastupnike određivale ovisno o redovitosti njihova dolaska u Sabor? Lovrinčević smatra da je puno veći problem od poluprazne sabornice nekompetentnost saborskih službi. Za kvalitetniji rad sabornika nužno je prethodno ojačati saborske odbore, preciznije razinu stručnosti ljudi koji rade po tim odborima, kako iz saborske službe tako i iz samih stranaka.

'Kad to nemate, onda ni zastupnici nemaju podlogu za kvalitetan rad i rasprave. Oni moraju imati inpute, koji dolaze od kvalitetne stranačke organizacije, upotrebe svih javnih resursa i kvalitetnih ljudi u saborskim stručnim službama koji će pripremati kvalitetne materijale u smislu analiza, učinaka itd. Vraćanje digniteta Saboru polazi od veće kvalitete ljudi koji tamo rade i samim tim funkcija koje Sabor može preuzeti – ako Sabor to ne može, onda zastupnici improviziraju, pa bili oni tamo ili ne – to ništa ključno ne rješava', ocjenjuje Lovrinčević.

Po pitanju ukidanja povlastica zastupnicima po prestanku dužnosti (6 + 6), analitičar ističe da je tu riječ o međusobnom dogovoru političara temeljem društvenog konsenzusa, 'ali neka vrsta izlaza sa zaštitom postoji u svim sustavima'. Bi li konsenzus kao takav mogao doći kao posljedica velike koalicije? Tu se Lovrinčević vraća na srž Mostovih jamstava ističući da su neke na granici čistog populizma.

'Tu zapravo nema zahtjeva u smislu ozbiljnih promjena u financiranju i upravljanju državnim i javnim poduzećima, privatizaciji, teritorijalnom preustroju zemlje, reformi pravosuđa itd.', zaključuje Lovrinčević.

Možda su zahtjevi benigni i populistički zato što su odabrani kao oni koji se mogu provesti u 30 dana? Različita su tumačenja pojedinih pravnika mogu li se stvari u tako kratkom roku realizirati, konstatira Lovrinčević dodajući da Mostovi zahtjevi vjerojatno proizlaze iz potrebe da se ojača pregovaračka moć u procesu koaliranja po modalitetu prvotnog konstituiranja Sabora i eventualnog preuzimanja funkcije predsjedavajućeg te institucije, a potom pristupanja formiranju vlade. Dakle, to je prava nakana, a ne sam sadržaj uvjeta Mosta, koji su 'u potpunosti financijski benigni i potpuno beznačajni za probleme s kojima se hrvatsko društvo susreće'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!