Istarska županija prihvatila je prijedlog građanske inicijative o održavanju tematske sjednice Županijske skupštine polovicom listopada o stanju, upravljanju i budućnosti Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun.

Inicijativa 'Čist zrak, duga ljubav' godinama upozorava na štetu koju centar ima na život i zdravlje ljudi tog kraja. Zahtjev za tematsku raspravu upućen je nakon prosvjeda ispred Kaštijuna prošloga vikenda, na kojem je upozoreno na neugodne mirise koji otežavaju život stanovnicima, a od Grada Pule i Istarske županije kao vlasnika Kaštijuna traže zatvaranje Centra i izgradnju novog sustava za gospodarenje otpadom.

Član inicijative Bojan Blagonić upozorava na zdravstvenu, ekološku i poslovnu štetu koju Kaštijun čini stanovnicima tog dijela Istre. Ocjenjuje kako je Centar unazadio taj kraj i spriječio njegov daljnji razvoj, pa i opstanak najzastupljenijih djelatnosti.

'Tražimo da nas Kaštijun momentalno prestane trovati i zagađivati zrak u našim mjestima. Uz zagađenje zraka koje je neupitno, djelatnost kojom se centar bavi u potpunoj je suprotnosti s djelatnostima koje su primarne u mjestima krajnjeg juga Istre, a to su uslužne, prvenstveno turističke djelatnosti", kaže Blagonić u razgovoru za Hinu.

'Ukoliko gledamo posljedice na okolna mjesta, prirodu i mještane, glavna pogreška bila je smjestiti centar na brdo, na 56 metara nadmorske visine iznad naših mjesta, te na skučenom prostoru kraja poluotoka', govori Blagonić i ocjenjuje kako u slučaju Kaštinuja nisu uzeti u obzir ni struka ni zdravi razum.

Velika količina nepropisno odloženog otpada

Ističe kako Kaštijun primjenjuje jedan način kompostiranja, tj. odlaganje biološke frakcije otpada na ogromnu vanjsku površinu.

'Govorimo o bazenima od nekoliko hektara površine koji u periodu od pet godina postaju planine. Jedna takva je već nastala i u njoj je deponirano skoro 300.000 tona otpada. Takav proces neminovno uključuje enormne emisije u zrak, a uz nadmorsku visinu na kojoj se centar nalazi, te vjetrove koji prvenstveno i najsnažnije pušu u smjeru okolnih mjesta. To je pravi recept za katastrofu', smara Blagonić.

Odgovornost za takvo stanje snose vlasnici Kaštijuna Grad Pula i Istarska županija koji, ističe, nemaju snage zajedno i u sinergiji upravljati centrom. Nakon njih tu su gradonačelnici istarskih gradova i načelnici općina, prvenstveno onih u čijim sredinama prevladava turizam kao osnovna gospodarska grana, jer se iz njih donosi neodgovarajući otpad s prevelikim postotkom hrane.

Blagonić navodi da Kaštijun trenutno ima nepropisno odloženo više od 30.000 bala goriva iz otpada, te oko 14.000 tona željezne frakcije na zemljanoj površini, bez vodonepropusnih barijera i okolnih kanala sa zdencima za oborinsku vodu.

'Sva kiša koja godišnje padne na ovaj nelegalno odložen otpad ide u zemlju i podzemne vode, a upravo u neposrednoj blizini Kaštijuna su stotine hektara poljoprivrednog zemljišta', navodi Blagonić i pita postoji li bolji argument za to da se da se pod hitno analiziraju površinske i podzemne vode oko Centra.

Kaštijun je, ističe, nepopravljiv i jedino rješenje je njegovo zatvaranje na ovoj lokaciji. Pritom je prethodno potrebna gradnja novog, modernog centra, s novom tehnologijom po uzoru na slične koji se već grade u Hrvatskoj, kao primjerice u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.