Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević prije početka svečane akademije izjavio je kako upravo postojanje groblja poput Mirogoja, na kojemu su okupljene sve etničke skupine i vjeroispovijesti, najbolje odražava i pokazuje povijest Zagreba. Istaknuo je da se radi i na rješavanju dosta zahtjevne projektne dokumentacije za proširenje, ali i cjelovitu obnovu Mirogoja nakon potresa, što je zahtjevan zadatak jer se radi o zaštićenom spomeniku kulture.

Mirogoj je otvoren 6. studenog 1876. u vrijeme kada se Zagreb ubrzano razvijao i oblikovao kao suvremeni grad. Graditelj Herman Bollé 1879. počeo je gradnju neoklasicističkih arkada, koje su dovršene 1917. godine.

"Tu su pokopani velikani našega grada i Hrvatske, ljudi različitih profesija i klasa kroz 150 godina povijesti", rekao je Tomašević, dodajući da se radi i na proširenju kapaciteta na groblju Miroševac.

Gradonačelnik je istaknuo i da je malo prostora koji na takav kompleksan način povezuju povijest, umjetnost, duhovnost i sjećanje te da obljetnicu prati i istoimena izložba "Mirogoj: 150 godina sjećanja" u suradnji Grada Zagreba, Zagrebačkog holdinga-podružnica Gradska groblja i Muzeja grada Zagreba.

"Uoči i za vrijeme blagdana Svih svetih izložba je bila izložena na Mirogoju, a tijekom studenoga bit će izložena na Zrinjevcu. Malo je takvih mjesta u Zagrebu i Hrvatskoj koja toliko govore o jednom gradu, državi, društvu, narodu i ljudima. Mirogoj je još prije 150 godina zamišljen kao oblik vjerske tolerancije, čak radikalnog egalitarizma, što je za ono vrijeme bilo iznimno napredno", rekao je Tomašević.

Dodao je i kako ova godina donosi i stotu obljetnicu rođenja Hermana Bolléa.

Voditelj podružnice Gradskih groblja Matija Derk istaknuo je da iza 150 godina Mirogoja stoje generacije ljudi koje su ga stvarale, oblikovale i čuvale i da treba sačuvati njegov autentičan duh.

"Svaka generacija je u njega utkala dio svojeg vremena i ostavila trag u povijesti Zagreba. Danas je Mirogoj neizostavan dio identiteta grada i nasljeđe koje povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost. Na nama je da te vrijednosti sačuvamo i odgovorno razvijamo za generacije koje dolaze", poručio je Derk, zahvaljujući svim zaposlenicima na njihovom radu i predanosti.

Mirogoj zauzima neprocjenjivo mjesto u hrvatskoj kulturnoj baštini

Predsjednik Gradske skupštine grada Zagreba Matej Mišić ocijenio je da Mirogoj svatko doživljava duboko osobno.

"Arhitekturom, prostornim uređenjem, perivojem i spomeničkim blagom Mirogoj zauzima neprocjenjivo mjesto u hrvatskoj kulturnoj povijesti. Njegovo značenje posebno se prepoznaje u intimnim obiteljskim pričama koje čuva. Tako se na Mirogoju isprepleću privatne sudbine i povijest zajednice, i to mu daje posebno mjesto u životu grada", rekao je Mišić.

Ravnateljica Uprave za zaštitu kulturne baštine u Ministarstvu kulture i medija Nikolina Radić Štivić o Mirogoj je rekla da je trajni simbol Zagreba.

"Od arhitekta Hermana Bolléa do brojnih umjetnika 20. stoljeća, zadužili su nas time što su Mirogoj učinili galerijom sepulkralne baštine i hrvatskog kiparstva na otvorenom. Važnost Mirogoja, uz još šest povijesnih groblja u Hrvatskoj, potvrđuje i članstvo u kulturnoj ruti Vijeća Europe, tzv. Europskoj ruti groblja, certificiranoj 2010. godine. Upravo je Mirogoj proglašen jednim od najznačajnijih europskih groblja", objasnila je Radić Štivić.

Svi sugovornici istaknuli su kako se za Mirogoj posebno treba brinuti nakon potresa iz 2020. te oluja iz srpnja 2023. i ožujka ove godine jer su te nepogode pokazale koliko je baština krhka. Mirogoj je uvršten na popis sedam najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Europi za 2021. godinu, u okviru programa "Europa Nostra".

Svečanosti su uz brojne uzvanike nazočili i predstavnici gradskih groblja Lovrinca iz Splita i Kozale iz Rijeke.

U glazbenom dijelu programa Zagrebački solisti s koncertnim majstorom violinistom Guyom Braunsteinom izveli su Barberov "Adagio za gudače" i Mozartovu "Malu noćnu muziku", Akademski muški zbor Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) sa zborovođom i dirigentom Josipom degl'Ivelliom izveli su Mendelssohnovu "Beati mortui", "Slavopjev" Ivana Zajca, pjesmu "Sutra će te ponit" (K. Magdić-J. Fiamengo) i Janczakovu "De profundis", a na kraju programa zajedno sa Zagrebačkim solistima Mozartov "Ave verum corpus".

Glumac Sreten Mokrović interpretirao je stihove Tina Ujevića "Pobratimstvo lica u svemiru" i "Na dan kada umrem".

Organizatori svečanosti bili su Grad Zagreb, Zagrebački holding, podružnica Gradska groblja i Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski.