Pandemija koronavirusa osvijestila je važnost vlastite proizvodnje hrane, a ona je u Hrvatskoj dramatično niska. Pokrivenost uvoza izvozom pala je na 64 posto, a niska produktivnost i slaba konkurentnost domaćeg agrara, koja je na 30 posto prosjeka EU, razlozi su zbog kojih hrvatska hrana teško pronalazi put do stranih polica, navodi dnevnik.

A gotovo sve što se proizvede u Europi može se kupiti u Hrvatskoj. Zaključak je to Večernjakove virtualne konferencije o poljoprivredi, na kojoj je istaknuto da je nacionalni interes jačati poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju povećanjem njezine konkurentnosti, digitalizacijom i okrupnjavanjem zemljišta.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković najavila je stoga zaokret u poljoprivrednoj politici. 'Nakon provedenih analiza, a slijedom i nacrta strategije koji će uskoro biti prezentiran, sustav izravnih plaćanja, pa i smjer ruralnog razvoja je loš. Potpore, ako ih uspoređujemo s proizvodnjom, nisu dovoljno učinkovite i to ne može nijedna država izdržati. Radimo na tome da to promijenimo', rekla je ministrica.

Niska produktivnost i veliki uvoz hrane, nedostatnost i slaba konkurentnost domaćeg agrara, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, investicije u tehnologiju i znanje, inovativni modeli financiranja primarne proizvodnje, neka su od pitanja o kojima se govorilo na konferenciji 'Nova paradigma domaćeg poljoprivrednog i prehrambenog sektora', donosi Večernji list.

Uz ministricu na konferenciji su sudjelovali direktor sektora poljoprivrede Podravke Dalibor Kezele, izvršni direktor u Fortenova grupi Vlado Čondić Galiničić, predsjednica uprave HBOR-a Tamara Perko, predsjednik HGK Luka Burilović, predsjednik uprave Osatina grupe Mirko Ervačić te stručnjak za održivu i ekološku poljoprivredu Darko Znaor.