tumači profesor čular

Milijun birača manje: Je li HDZ trijumfirao zbog najgoreg odaziva ikad i je li za taj pad kriv samo koronavirus?

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 08.07.2020 19:39
  • Objavljeno 08.07.2020 u 19:39

Izvor: Pixsell / Autor: Neven Bučević / tportal.hr

Izlaznost na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj pala je u protekla dva desetljeća gotovo 30 posto - od 75,2 posto 2000. godine, kontinuirano, do 46,9 posto na izborima 5. srpnja ove godine. Poznato je to da manja izlaznost ide na ruku HDZ-u, čija vojska glasača ide na birališta i kada 'sjekire padaju', dakle i u doba pandemije. Komentirajući malu izlaznost u nedjelju, predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Đuro Sessa to je pripisao upravo koronavirusu, ne znajući što bi drugo moglo tako utjecati. Više o tome zna profesor na Fakultetu političkih znanosti Goran Čular

Najgorem odazivu u povijesti hrvatske demokracije - u nedjelju je glasalo 1.638.497 građana, što je 243.830 manje nego 2016. i čak milijun manje nego prije dvadeset godina - pridonijela su najmanje tri faktora, tumači Goran Čular: uz psihološki pritisak zbog pandemije koronavirusa, tu je ljetni termin izbora, kao i rezigniranost SDP-ovih birača da podrže socijaldemokrate nakon blijede predizborne kampanje.

Napominjući da sami postoci odaziva birača nisu najbolje oruđe za kompariranje izbora, već i zbog velikih promjena u brojevima registriranih birača, Čular konstatira da će se o trendovima moći više govoriti nakon idućih parlamentarnih izbora, s obzirom na to da su održani u specifičnim okolnostima.

Utjecaj koronavirusa na izbore, po njemu, nije bio toliko u smislu klasičnog straha od zaraze na biračkom mjestu koliko su građani bili pod dugotrajnim psihološkim pritiskom uslijed pandemije, a u Zagrebu i potresa, što je u konačnici rezultiralo njihovom glasačkom rezignacijom.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević / tportal.hr

'Kada ste izloženi bazičnim opasnostima, a potres je također psihološki potresao ljude, važnost izbornog procesa drastično pada. Kao i u životu, kad se suočite s bolešću, postaje vam nebitno hoćete li ofarbati stan', slikovit je Čular. No nisu li upravo kontroverzne odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite, kao i reakcije političara na potres, mogle galvanizirati emocije birača i potaknuti ih da izađu na birališta kako bi određenu opciju nagradili ili kaznili?

'Očito ne. Nagradili su Stožer puno više nego što su ga kaznili, a to se vidi po broju preferencijalnih glasova za Vilija Beroša. Pozitivno su vrednovali to kako se Stožer postavio u tzv. prvom valu epidemije', odgovara Čular.

  • +63
  • +60

Otvorena birališta za parlamentarne izbore u Republici Hrvatskoj

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz

Ipak, u usporedbi s prošlim parlamentarnim izborima, lošije su prošli i HDZ i SDP, ali je HDZ pritom izgubio 80.000 glasova, dok je SDP ostao bez čak 222.000 glasova birača. Iz toga proizlazi da su maloj izlaznosti na izborima u nedjelju dominantno doprinijeli birači ljevice i lijevog centra. Profesor Čular navodi i da je priličan broj birača, pa i umirovljenika kao tradicionalnog biračkog tijela SDP-a, do 5. srpnja već napustio svoje gradske stanove i otišao na odmor u vikendice ili kod rodbine i prijatelja, a dio njih sigurno je propustio registrirati glasanje izvan mjesta prebivališta.

U svakom slučaju, pretpostavka je da SDP nije uspio mobilizirati svoje birače – dio je 'pobjegao' drugim opcijama na ljevici, prema liberalnom centru, pa čak i HDZ-u pod vodstvom Andreja Plenkovića, dok je dio tradicionalnih birača socijaldemokrata ovaj put jednostavno ostao doma.

'Kako bi rekli u Dalmaciji, štufali su se. Za SDP više nisu mogli glasati, u jednom trenutku nisu bili sigurni hoće li druge opcije koje bi eventualno podržali u njihovim izbornim jedinicama prijeći izborni prag, pa su našli rješenje u tome da ne izađu na izbore', kaže Čular.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević / tportal.hr

Uspjeh Zeleno-lijeve koalicije može se pak dijelom zahvaliti i posljednjim anketama, a koje su ukazivale na njihove rubne mandate u nekoliko izbornih jedinica. Tada su lijevi birači sami sebi rekli da platforma Možemo možda i može uspjeti, pa su njihovi predstavnici 'furiozno prošli kroz taj fotofiniš', primjećuje Čular, dodajući kako upravo objava rezultata izbornih anketa može utjecati na rušenje rezultata istih tih anketa.

U ovom trenutku, kaže profesor, nema temelja za procjenu toga koliko je pad izlaznosti dio kontinuiranog trenda, a koliko je prouzročen okolnostima u kojima su održani izbori. Za takve procjene treba čekati iduće izbore, no u međuvremenu valja obratiti pozornost i na to da je silazni trend po apsolutnim brojkama birača još gori od onog koji prikazuju postoci, utemeljeni na različitim brojevima birača.

Goran Čular

Goran Čular

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

Čular podsjeća da je 2013. godine, u mandatu ministra uprave Arsena Bauka, nekoliko stotina tisuća građana izbrisano s popisa birača - svi s nevažećim osobnim iskaznicama.

'Postoci birača koji su glasali zapravo skrivaju stvarni pad participacije u Hrvatskoj, jer baza se stanjila. Na ovima smo imali preko 60.000 manje birača nego 2016. pa situacija u apsolutnim brojkama izgleda još gore. HDZ je postigao svoj najbolji rezultat utoliko što se izjednačio s osvojenim mandatima u doba Ive Sanadera, ali po broju glasova to je drugi najgori rezultat HDZ-a; manje su dobili jedino u mandatu Jadranke Kosor 2011. Čak i 2000., kada je izgubio izbore, HDZ je osvajao više glasova nego sada', otkriva Čular.

Naravno, pad broja glasova generalno se dijelom može objasniti i iseljavanjem hrvatskog stanovništva, a u tom slučaju zanimljivo bi bilo vidjeti koliko je iseljenika doista odjavilo svoja prebivališta, a koliko ih je preseljeno u registar za dijasporu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!