Jedini način da Hrvatska postigne zahtjeve koji stoje pred njom u pogledu zaštite klime je dekarbonizacija grijanja, zaključilo je Vijeće predsjednika Republike za energetsku tranziciju koje svoju petu sjednicu održalo u petak u Vukovaru u nazočnosti predsjednika Zorana Milanovića.
Na sjednici su predstavljene Smjernice za poticanje modernizacije centraliziranih sustava grijanja i hlađenja, kojima se želi naglasiti važnost i pozitivan utjecaj sustava centraliziranog grijanja i hlađenja na proces dekarbonizacije urbanih sredina, ali i predložiti mjere i mehanizme koje će ukloniti trenutne prepreke.
"To je veliki izazov koji je pred nama, kao i pred drugim europskim državama, ali Hrvatska će imati na raspolaganju u sljedećih desetak godina 30 milijardi eura da se mijenja, a ta promjena ne mora biti samo u području pravosuđa, obrazovanja i drugim područjima već mora biti i u područjima energetike", rekao je posebni savjetnik Predsjednika za energiju i klimu i predsjednik Vijeća za energetsku tranziciju Julije Domac.
Po njegovim riječima, očekivanja su da Vlada i nadležno ministarstvo prihvate usvojene smjernice i u duhu suradnje uvrsti ih u Zakon o opskrbi toplinskom energijom, koji je u pripremi.
vezane vijesti
Podržavši smjernice, predsjednik Republike Zoran Milanović poručio je da Hrvatska mora ići u korak s energetski naprednim zemljama, da "polako napuštamo plinske bojlere i nadamo se boljemu".
"To djeluje komplicirano i skupo, ali postoje rješenje i za to, a zove se fondovi Europske unije u kojima se nalazi ogromni novac koji nećemo moći u potpunosti potrošiti na poduzetničke centre i sve ostalo dobro i ne dobro. Ovo je područje koje će zahtijevati vrlo agresivnu i kvalitetnu administrativnu pripremu da bi se počeli grijati, a i hladiti na način, ne možda kao Kopenhagen, koji je to počeo prvi u svijetu, ali kao Beč ili Bratislava, koja nas je prešišala u tome“, rekao je predsjednik Zoran Milanović.
Ponovio je da Hrvatska mora iskoristiti svaki euro iz EU fondova, a razlika između uspjeha i neuspjeha se mjeri u milijardama koje se mogu utrošiti u projekte poput toplinarstva.
Članovima Savjeta Smjernice za poticanje modernizacije centraliziranih sustava grijanja i hlađenja predstavio je član Savjeta Kristijan Lovrenščak iz vukovarskog "Tehnostana" rekavši kako je dekarbonizacija grijanja i hlađenja jedan od ključnih izazova EU, posebice za gusto naseljena urbana područja. Naveo je kako se centraliziranim sustavima grijanja u Hrvatskoj trenutačno distribuira 15 posto ukupne energije za grijanje prostora te pripremu potrošne tople vode.
Ocijenio je da hrvatsko zakonodavstvo djeluje destimulirajuće na razvoj centraliziranih sustava grijanja te da su i sami sustavi neefikasni.
Kako bi se stvari promijenile, potrebna je, istaknuto je, izmjena zakonskih odredbi koje takve sustave stavljaju u nepovoljan položaj spram individualnih sustava, jačanje suradnje operatera centraliziranih sustava, pokretanje programa tehničke pomoći kao i razvoj sustava centraliziranog hlađenja, koje Hrvatska još uvijek gotovo pa i ne poznaje.
Pored članova Vijeća sjednici su nazočni bili i ravnateljica Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Kristina Čelić i rukovoditelj energetskih djelatnosti tvrtke "Tehnostan" Željko Bakula.
Uoči sjednice, predsjednik Milanović je obišao solarno termalno polje i kotlovnicu u vukovarskom Borovom naselju, a u pratnji mu je bio vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.
