Prema reprezentativnom ispitivanju koje je odmah nakon završetka sučeljavanja provela javna TV postaja ARD, 49 posto ispitanih gledatelja mišljenja je da se kandidat SPD-a Steinbrueck pokazao boljim i uvjerljivijim kandidatom od svoje suparnice, kandidatkinje CDU-a Merkel koju boljom smatra 45 posto ispitanih.

U prvim reakcijama dio medija je također malu prednost dao Steinbruecku, dok neki mediji duel ocjenjuju neodlučenim. Tako je Spiegel Online svoj članak naslovio s '0:0'.

Aktualna kancelarka i predsjednica Kršćansko-demokratske unije Merkel je od samog početka TV sučeljavanja zaigrala na kartu gospodarske suverenosti i stabilnosti Njemačke u posljednjem izbornom razdoblju te je razloge za to pripisala svojoj demokršćansko-liberalnoj koaliciji.

'U najvećoj poslijeratnoj krizi kroz koju je Europa prolazila proteklih godina Njemačka je ostala stabilna. Mi smo pokazali da smo sposobni voditi zemlju i to u teškim vremenima', rekla je Merkel.

SPD-ov kandidat Steinbrueck je prema očekivanju, pokušao težište rasprave usmjeriti prema temama koje se smatraju tipičnim socijaldemokratskim područjima poput socijalne pravednosti - prije svega uvođenja minimalne plaće te pravedniji porezni sustav.

Izazivač Steinbrueck je tako ukazivao na činjenicu da je stopa nezaposlenosti posljednjih godina u padu ali da je znatno proširen niskoplatežni sektor te da mnogi građani Njemačke ne mogu sastaviti kraj s krajem.

'Njemačka je godinama paralizirana i to moramo promijeniti', zaključio je Steinbrueck.

TV sučeljavanjem prevladavale su socijalne teme ali i teme poput budućnosti opskrbe energijom, skandal oko špijuniranja internetske komunikacije od strane američke Nacionalne sigurnosne agencije kao i aktualna situacija u Siriji pri čemu se oba kandidata protive vojnoj intervenciji.

U ispitivanjima javnog mijenja Merkel je u značajnom vodstvu ispred svog protivnika. Tako bi, da se kancelar direktno bira na izborima, Merkel biralo 54 a Steinbruecka 28 posto birača.

Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja javne TV postaje ARD Uniju CDU/CSU bi biralo 41 a SPD 26 posto birača. Vladajuća koalicija se prema posljednjim rezlultatima nalazi samo jedan posto ispred udružene oporbe stranaka SPD, Zeleni i Ljevice.

SPD je međutim odbacio koaliranje na saveznoj razini sa strankom Ljevice, strankom koja je nastala udruživanjem PDS-a, stranke reformiranih komunista iz bivše Njemačke te WASG-a, strankom koju su osnovali bivši članovi SPD-a nezadovoljni reformskom politikom bivšeg socijaldemokratskog kancelara Gerharda Schroedera.

Isto tako je i neizvjesno hoće li Liberalno demokratska stranka (FDP), koalicijski partner CDU/CSU-a, prijeći izborni prag od 5 posto.

Velika većina građana priželjkuje stvaranje tzv. 'velike koalicije' između dviju najvećih političkih stranaka u Njemačkoj, Unije CDU/CSU i SPD-a, kakva je već u dva navrata, između 1966. i 1969., te 2005. i 2009., vladala Njemačkom.

Parlamentarni izbori u Njemačkoj se održavaju 22. rujna. Angela Merkel od pobjede na izborima 2005. obnaša funkciju njemačke kancelarke.