Stabla maslina koje danas rastu u Gestemanskom vrtu vjerojatno potječu od jednog stabla s Maslinske gore gdje se, znajući kakve ga muke čekaju, Krist obratio Bogu nakon Posljednje večere, tvrdi znanstvena studija objavljena u petak u Rimu
Maslinska gora iznad Getsemanskog vrta jedno je od najsvetijih mjesta kršćanstva u spomen na Kristovu molitvu Ocu Svemogućem neka od njega otkloni 'ovaj kalež' trpljenja, no kojemu se istodobno potpuno predao riječima 'Ali ne moja volja, nego tvoja neka bude'.
Stručnjaci iz talijanskog Nacionalnog istraživačkog vijeća (CNR) ispitivanja su počeli 2009., na osam drevnih stabala maslina u Getsmenaskom vrtu. Utvrdili su da tri od osam stabala potječu iz sredine 12. stoljeća, ali da je dio korijena zacijelo stariji.
Getsemanski vrt bio je preuređen između 1150. i 1170., i tada su bila spašavana postojeća stabla. Analiza je pokazala 'slične genetske profile' što može 'značiti samo jedno': postojalo je 'jedno originalno materinsko stablo', tvrde stručnjaci.
U 12. stoljeću, a moguće je i mnogo ranije, u vrtu su bile zasađene sadnice koje potječu od jedinstvenog stabla, kažu stručnjaci te podsjećaju da 'i dan danas tako čine palestinski vrtlari'.
Na konferenciji za tisak franjevac Pierbattista Pizzaballa je istaknuo simboličku vrijednost otkrića za koje su zaslužni najbolji svjetski stručnjaci. Ta su stabla 'svjedoci ukorijenjene vjere' jer kao i ta stabla, prva kršćanska zajednica, preživljava, žilava, unatoč zaprekama i progonima.
