'Ne treba mijenjati mađarski zakon samo zato što je izložen kritikama iz inozemstva', kazao je u utorak ujutro državni tajnik zadužen za komunikacije, Zoltan Kovacs, za državni radio MR.

'Prije kritika najprije moramo vidjeti kako će taj zakon funkcionirati i uopće ne sumnjamo da će biti na visini zadatka', dodao je, ističući da će Budimpešta u srijedu ili četvrtak odgovoriti na kritike iz Bruxellesa, jer prijevod zakona na engleski još nije završen. Prema Zoltanu Kovacsu, kritike zakona o medijima 'samo su izgovor za napade na odluke vlade posljednjih sedam mjeseci'.

Državna tajnica za europska pitanja Enikoe Gyoeri ipak je dala blaži odgovor, ističući da će pitanje zakona o medijima biti na dnevnom redu mađarske vlade i Europske komisije 7. siječnja. 'Pripremamo se za normalan dijalog, jasan i pošten', kazala je novinarima, dodajući da će njezina vlada Bruxellesu predati službeni i potpuni prijevod zakona.

Europska komisija je izrazila 'sumnje' u mađarski zakon, posebice zbog nezavisnosti medija, i zatražila je 'pojašnjenja' od Budimpešte.

Francuska je također u utorak ujutro zatražila promjene teksta zakona, a glasnogovornik francuske vlade Francois Baroin kazao je da taj zakon 'nije u skladu s primjenama određenih ideja slobode medija'.

Novi zakon, među ostalim, omogućuje novoutemeljenom Vijeću za nadzor medija pristup dokumentima medijskih tijela, a novinare može prisiliti da otkriju svoje izvore kad je riječ o pitanjima važnima za nacionalnu sigurnost.

Predviđena je mogućnost visokih novčanih kazni za 'neuravnoteženo medijsko izvještavanje' ili povredu ljudskog dostojanstva, a te kazne idu čak do 730.000 eura za radio-televizijske postaje u slučaju 'napada na javni interes, javni red ili moral', kao i zbog objavljivanja 'djelomičnih informacija'.

Europska komisija zasad proučava je li zakon u skladu s europskom uredbom o audiovizualnim medijima, a još nije počela razmatrati je li novi zakon suprotan Povelji o temeljnim pravima, koja je postala obvezujući dokument nakon prihvaćanja Lisabonskog ugovora.

Na samom početku šestomjesečnog predsjedanja Europskom unijom, Mađarska se, osim s kritikama zbog novog zakona o medijima, suočila i s vrlo oštrim kritikama zbog uvođenja posebnog kriznog poreza koji uglavnom pogađa velike tvrtke, posebice one u stranom vlasništvu.