Problemi slični huliganizmu na nogometnim stadionima mogu se naći na brojnim područjima, potrebno je da samo jedan huligan iz mase navijača istrči k'o od majke rođen na teren. Doktor medicine Dario Naletilić detektirao je 'huligane' na svom 'terenu' i naCybermed.hr postavio pitanje: 'Gdje je etičnost u promociji lijekova?'

U Naletilićevoj priči o huliganizmu u farmaciji su 'pravi navijači' 'obični' promotori lijekova, a 'huligani' su oni promotori lijekova koji uz pošiljku šalju i 'bonus paket' kobasica šunke miksere bijelu tehniku bonovi trgovačkih lanaca i dr.

'Kao dugogodišnji djelatnik u farmaceutskom sektoru osobno sam svjedočio primjerima neetičnog poslovanja u području promocije lijekova, no vjerovao sam da se radi o prošlim, svršenim vremenima. Nažalost, nedavni razgovori s ljudima iz CARPCA-a (Hrvatska udruga inovativnih proizvođača lijekova) uvjerili su me da neetična praksa u promociji i marketingu lijekova živi i dalje.', piše Naletilić u svom članku.

Pokloni preko 'leđa' HZZO-a?

CARPC koji okuplja 22 inovativna proizvođača lijekova koji zapošljavaju više 700 djelatnika i osiguravaju preko 50 posto svih lijekova u Hrvatskoj u posjedu je materijalnih dokaza o neetičnim aktivnostima pojedinih tvrtki, koje na teret HZZO-a nagrađuju odabir pojedinog lijeka.

U razgovoru za tportal.hr dr. Naletilić rekao je da su neki proizvođači lijekova 'uspjeli promociju vulgarizirati na način da su uz lijekove slali šunke i kobasice, a ponekad i knjige što se na prvi pogled može činiti kao manji grijeh'.

Naletilić piše i da je 'plod ovakvih komercijalnih akcija' (kako im vinovnici tepaju) usmjerenih isključivo na stimulaciju potrošnje određenih lijekova, a na teret HZZO-a, za svaku osudu, jer ne samo da dezavuira napore koji se čine u smanjenju troškova zdravstva, nego istovremeno potiče neracionalno propisivanje lijekova dugoročno ugrožavajući uspješnost i kvalitetu liječenja.

Bilo kakav 'bonus' uz naručeni paket lijekova, osim ako se radi o materijalu koji govori o karakteristikama lijekova, može se gledati kao mito. Kako su 'mito' i 'korupcija' možda najpopularniji pojmovi u Hrvatskoj, svi znamo da u tim prekršajima uvijek sudjeluju barem dvije osobe: u ovom slučaju, industrija i ljekarne.

Gdje je nestala etičnost?

Za neetičnost se, dakle, ne mogu 'okriviti' samo promotori lijekova koji se katkada služe jeftinim trikovima i nude, ponekad čak i putovanja u daleke zemlje, nego i oni koji na to 'nasjedaju'.

Kako gotovo svaka struka ima etičke kodekse, Naletilić zaključuje: 'Osobna odgovornost za etičnost u poslovanju, vlastiti moral i ponašanje ne mogu se nadomjestiti nikakvim kodeksima, regulama, normama, aktima ni paragrafima. Ako ne živimo prave vrijednosti, teško da ćemo ih primjenjivati u bilo kakvom poslovanju pa čak i kad se radi o lijekovima, odnosno zdravlju ili bolesti.'

U ovom, kao i u mnogim drugim slučajevima, potrebni su nam 'zviždači' koji će upozoriti na ovakve slučajeve, no s obzirom na dosadašnju praksu u ovoj zemlji u kojoj se kažnjava one koji upozoravaju na korupciju, a ne korumpirane teško da će se bez Zakona o zaštiti zviždača naći još hrabrih ljudi spremnih riskirati svoje karijere i egzistenciju kako bi glasno reći da ne žele lijek s kobasicom, nego lijek koji će liječiti i koji neće oderati novčanike.

'A etika u promociji lijekova, strogo uzevši, u našoj mladoj državi nije nestala, ona nije nikad zapravo ni postojala, no ne dopustimo da to tako bude i ostane', zaključio je Naletilić.