Christine Lagarde objavila je da će 7. veljače 2027. napustiti dužnost predsjednice Europske središnje banke, gotovo devet mjeseci prije isteka redovitog mandata. O svojoj je odluci obavijestila Upravno vijeće ECB-a i predsjednika Europskog vijeća Antónija Costu. Članovi Upravnog vijeća zahvalili su joj na radu i ispratili njezinu najavu dugotrajnim pljeskom. Lagarde je na čelu ECB-a od 1. studenoga 2019. godine, a njezin osmogodišnji mandat trebao je završiti 31. listopada 2027.

Prijevremeni odlazak otvorio je pitanje tko će je naslijediti, a u tom se kontekstu nameće i ime Borisa Vujčića, koji je prije samo nekoliko mjeseci preuzeo drugu najvišu dužnost u instituciji.

Vujčić ima mandat do 2034. godine

Boris Vujčić dužnost potpredsjednika Europske središnje banke preuzeo je 1. lipnja 2026. godine, nakon dugogodišnjeg vođenja Hrvatske narodne banke. Na tu je funkciju imenovan na osam godina, što znači da mu mandat traje do 31. svibnja 2034. godine.

Kao potpredsjednik ECB-a sudjeluje u radu Upravnog vijeća, koje donosi ključne odluke o monetarnoj politici europodručja, uključujući odluke o kamatnim stopama. Potpredsjednik također sudjeluje u predstavljanju monetarne politike javnosti i međunarodnim institucijama te obavlja druge dužnosti povezane s upravljanjem središnjom bankom.

Vujčićev položaj zbog toga je jedan od najvažnijih koje je neki hrvatski dužnosnik zauzimao u europskim financijskim institucijama.

Može li Vujčić naslijediti Lagarde?

Iako je Vujčić drugi čovjek ECB-a, to ne znači da će automatski postati predsjednik nakon odlaska Christine Lagarde.

Predsjednik i potpredsjednik Europske središnje banke imenuju se u zasebnim postupcima, a svaki od njih ima vlastiti osmogodišnji mandat. Prema članku 283. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, predsjednika ECB-a imenuje Europsko vijeće kvalificiranom većinom, na preporuku Vijeća EU-a i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Upravnim vijećem ECB-a. To znači da će države članice europodručja morati postići dogovor o kandidatu koji će preuzeti vodstvo institucije.

Vujčić bi se mogao naći među kandidatima ako bude predložen u skladu s propisanom procedurom, no zasad nema službene potvrde da se razmatra njegovo imenovanje.

Njegova sadašnja funkcija ne daje mu automatsko pravo na nasljeđivanje Lagarde, ali ga pozicionira u sam vrh institucije tijekom izbora novog predsjednika, piše Marina Klepo za Jutarnji list.

Što će se dogoditi nakon odlaska Lagarde?

Najavljeni datum odlaska Lagarde ostavlja europskim institucijama nešto više od tri mjeseca za pripremu promjene vodstva. U tom bi razdoblju trebao započeti postupak odabira njezina nasljednika.

Ako novi predsjednik ne bude imenovan do 7. veljače, morat će se osigurati kontinuitet rada institucije u skladu s njezinim pravilima.

U takvoj bi tranziciji Vujčić, kao potpredsjednik, mogao imati važnu institucionalnu ulogu, no opseg njegovih eventualnih dodatnih ovlasti ovisit će o pravilima ECB-a i odlukama nadležnih tijela.