I to, kako sami tvrde, bez želje za velikom zaradom - 'za razliku velikih multinacionalnih kompanija kojima je profit prije svega'.

Kubanski pothvat iznenađenje je samo za neupućene: u ovoj siromašnoj zemlji javno zdravstvo tradicionalno je na vrhu prioriteta, proporcionalno veliki novac ulaže se i u medicinska istraživanja, a zdravstvena mreža raširena je čak i najmanjim, zabačenim sredinama. Stoga nije bio problem doprijeti do gotovo svakog stanovnika, a ondje ne postoji ni zazor prema cjepivima kao u nekim zapadnim zemljama.

Rezultat je impresivan: 86 posto ukupnog stanovništva cijepljeno je s tri doze, a još 7 posto je na putu prema tome. Bolji prosjek imaju tek Ujedinjeni Arapski Emirati. Posljedično, i s koronavirusom Kuba stoji znatno bolje od velikog broja država, recimo Hrvatske - ondje je na svaki milijun stanovnika zabilježeno 87 tisuća slučajeva zaraze, za razliku od naših 193 tisuće, a preminulo je 736 ljudi dok je u Hrvatskoj ta brojka četiri puta veća. Do danas, 3.193 osobe na milijun stanovnika.

Kubanci možda imaju problema s praznim policama u trgovinama, ali ne i sa zdravljem.

U posljednjih godinu dana ondje je proizvedeno čak pet različitih cjepiva protiv Covida i time je Kuba postala jedina država Latinske Amerike kojoj je to uspjelo. Radi se o tradicionalnim vektorskim cjepivima koja nisu bazirana na mRNA tehnologiji i stoga ne zahtijevaju skupe i komplicirane uvjete transporta i skladištenja na vrlo niskim temperaturama. Dakle, pogodna su za primjenu upravo u siromašnim državama koje imaju slabo razvijen zdravstveni sustav, prije svega u Africi.

'Potpuno je jasno: brojne države južne hemisfere uzdaju se u Kubu kao jedinu nadu da će uspjeti procijepiti svoje stanovništvo do 2025. godine. Ta činjenica utječe na kompletno čovječanstvo jer je omikron varijanta pokazala da virus mutira u sredinama u kojima je stanovništvo slabo zaštićeno, a onda se širina zapadne države koje ne rade ništa nego gomilaju cjepivo', upozorila je u razgovoru za CNBC Helen Yaffe, ekspertica za Kubu i profesorica ekonomske i društvene povijesti na Sveučilištu u Glasgowu.

No kubanska cjepiva tek trebaju proći međunarodnu reviziju i dobiti odobrenje za stavljanje u upotrebu na globalnoj razini. Tamošnja vlada započela je komunikaciju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), razmijenjeni su osnovni podaci, a očekuje se da će u idućih dva mjeseca biti podnesen i službeni zahtjev za registraciju. Kao problem se nameće standard tvornica cjepiva za koji se Kubanci žale da je postavljen previsoko, 'kao u najrazvijenijim državama svijeta', dok oni smatraju da bi ipak trebao biti prilagođen realnoj situaciji.

Sam WHO objavio je da bi do kraja ove godine svijet mogao imati dovoljno proizvedenih doza cjepiva za procijepiti kompletno čovječanstvo, no pod uvjetom da bogate države prestanu gomilati zalihe za treću, četvrtu i daljnje 'booster' doze. Kako je izvjesno da se to ipak neće dogoditi, oči siromašnih uperene su prema Kubi.