Ljude koje je rat u Libanonu prisilno iselio iz domova počeli su se vraćati u petak kako bi provjerili jesu li im kuće još uvijek na mjestu, ali dio njih se ne planira zadržati iz straha da bi se desetodnevno primirje u sukobu između Hezbolaha i Izraela moglo pokazati krhkim
Brda ruševina označavala su mjesto gdje su nekoć stajale zgrade u južnim predgrađima Bejruta pod kontrolom Hezbolaha, području koje je Izrael bombardirao u više od šest tjedana sukoba koji je proizašao iz rata između Sjedinjenih Država i Irana.
vezane vijesti
U Qasmiyehu na jugu Libanona, automobili su prelazili improvizirani prijelaz preko rijeke Litani, na brzinu podignut nakon što je primirje stupilo na snagu u ponoć po lokalnom vremenu. Izrael je tijekom rata uništio sve mostove preko rijeke Litani, a onaj u Qasmiyehu digao je u zrak u četvrtak.
"Pregledao sam svoju kuću i hvala Bogu što zgrada još uvijek stoji", rekao je Ali Hamza, koji je upravo posjetio svoju kuću u južnom predgrađu Dahiyehu.
"Ljudi se boje doći i živjeti, a nemoguće je živjeti u ovim okolnostima i s ovim mirisima. Potpuni povratak je sada težak, unatoč teškoćama raseljavanja", dodao je Hamza.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je u četvrtak prekid vatre između vlada Libanona i Izraela. Libanonska vlada oštro se sukobljava s Hezbolahom jer se upleo u rat te već godinu dana traži njegovo mirno razoružanje. Libanonska vojska izvijestila je da Izrael krši primirje povremenim granatiranjem nekoliko sela na jugu Libanona te pozvala građane da se suzdrže od povratka u južna sela i gradove.
Izraelska vojska se nije oglasila.
U uništenom južnom gradu Nabatiehu, neki povratnici su prkosno rekli da će ostati, dok su drugi poručili da se nemaju čemu vratiti.
"Razrušeno je i nemoguće je živjeti. Nemoguće je živjeti. Uzimamo svoje stvari i ponovno odlazimo", rekao je Fadel Badreddine, koji je došao sa svojim malim sinom i suprugom. "Neka nam Bog podari olakšanje i trajno okonča cijelu ovu stvar - ne privremeno - kako bismo se mogli vratiti svojim domovima i na svoju zemlju", rekao je.
Izrael ne odustaje od "sigurnosne zone"
Hezbolah, šijitska muslimanska skupina koju je osnovala Iranska revolucionarna garda 1982. godine, otvorio je vatru u znak podrške Teheranu 2. ožujka. Libanonske vlasti navele su da je u ratu u Libanonu ubijeno više od 2100 ljudi, a oko 1,2 milijuna prisilno je napustilo svoje domove. Većina raseljenih su članovi šijitske zajednice koja je podnijela najveći teret rata 2024. godine.
U napadima Hezbolaha ubijena su dva izraelska civila, a od 2. ožujka je u Libanonu ubijeno 13 izraelskih vojnika, tvrdi Izrael. Hezbolah je tijekom rata ispalio stotine raketa i dronova na Izrael.
Izraelska kampanja u Libanonu pojavila se kao glavna prepreka postizanju mirovnog sporazuma Trumpa s Iranom.
Nakon objave prekida vatre, Trump je rekao novinarima da će Libanon i Izrael raditi na dugoročnijem sporazumu te je dodao da je Libanon pristao "pobrinuti se za Hezbolah". Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da nije pristao na zahtjev Hezbolaha da povuče snage koje su izvršile invaziju na južni Libanon te da će zadržati opsežnu "sigurnosnu zonu" do granice sa Sirijom.
Glavni izraelski zahtjev i dalje je raspuštanje Hezbolaha, dodao je.
Hezbolah je rekao da bilo kakvo primirje ne smije dopustiti Izraelu slobodu kretanja unutar Libanona. U priopćenju ističu da prisutnost izraelskih vojnika na libanonskom teritoriju daje Libanonu i njegovom narodu "pravo na otpor". Izraelske snage napale su područja južnog Libanona i obećale su zadržati kontrolu nad teritorijem koji se proteže sve do rijeke Litani.
Izraelska vojska uništila je libanonska sela u tom području i cilj joj je stvoriti "tampon zonu" kako bi zaštitila sjeverne izraelske gradove od napada Hezbolaha.
Trump je rekao da će pozvati Netanyahua i libanonskog predsjednika Josepha Aouna u Bijelu kuću na "značajne razgovore" između dviju zemalja, koje su tehnički ostale u ratnom stanju od osnivanja Izraela 1948. godine.
