HDZ SELI U PARLAMENT

Konstituiranjem Sabora započinje vladavina Kukuriku koalicije

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 22.12.2011 09:21
  • Objavljeno 22.12.2011 u 07:00
sabor

sabor

Izvor: Cropix / Autor: Damjan Tadić

Točno 18 dana od parlamentarnih izbora, 151 novoizabrani zastupnik sjest će u saborske klupe kako bi se konstituirao sedmi saziv Sabora. U nikada bržem postupku, zastupnici će prije svega morati izabrati novog predsjednika Sabora, a postupak primopredaje vlasti, barem što se tiče Sabora, završit će u petak izglasavanjem povjerenja novoj Vladi

Sukladno izbornim rezultatima, u Saboru će vladajuću većinu činiti Kukuriku koalicija (SDP, HNS, IDS, i HSU) sa 80 osvojenih mandata, no potporu će im davati i osam zastupnika manjina. U oporbene redove prebacuje se pak HDZ koji je u koaliciji s Kerumovim HGS-om i DC-om osvojio 47 mandata. U radu Sabora sudjelovat će i šest zastupnika Hrvatskih laburista te šest zastupnika HDSSB-a. Dva zastupnika u Sabor su izabrana s neovisne liste Ivana Grubišića, a jednim mandatom moraju se zadovoljiti HSS-ovci te HSP dr. Ante Starčević.

Ako to usporedimo s odnosom snaga u prethodnom sazivu, brojke su ovaj put ipak nešto naklonjenije vladajućima. Naime, HDZ je sa svojim koalicijskim partnerima (HSS plus osam manjinaca plus tri nezavisna zastupnika) u prethodnom sazivu držao 82 mandata, a oporba (stranke Kukuriku koalicije, HDSSB, HSP, Laburisti, Hrvatski socijaldemokrati te dvoje nezavisnih zastupnika) imala je 71 mandat. U novom sazivu vladajući mogu računati na 88 ruku, a oporba će imati 63 zastupnika.

Što se pak tiče konstituirajuće sjednice, nju će točno u 10 sati, sukladno saborskom poslovniku, prigodnim obraćanjem otvoriti predsjednik Sabora iz prethodnog saziva, Luka Bebić, koji će se na predsjedavajućem mjestu zadržati do izbora novog predsjednika Sabora. Tak kada bude izglasano povjerenje dojučerašnjem šefu zagrebačke gradske skupštine, SDP-ovom Borisu Špremu, smatrat će se da je Sabor konstituiran.

Šprem će, doznajemo iz saborskog protokola, također održati prigodni govor, nakon čega će se kako bi se obilježilo i službeno konstituiranje Sabora odsvirati himna 'Lijepa naša domovino'.

Konstituiranjem Sabora mjesto predsjedavajućeg napustit će Luka Bebić te vjerojatno sjesti uz bivše predsjednike Sabora, koji će uz predsjednika Ivu Josipovića, najviše predstavnike državnih vlasti, predstavnike HAZU-a, predstavnike vjerskih zajednica, sindikata i udruga prisustvovati na konstituirajućoj sjednici. Mjesto predsjedavajućeg tada će preuzeti Šprem koji će Saboru predložiti dnevni red, s prvom točkom -  izborom novog Mandatno-imunitetnog povjerenstva. Zna se da će na čelu Mandatno-imunitetnog povjerenstva biti osoba iz vladajuće većine, i to najvjerojatnije SDP-ovka Gordana Sobol, koja je u prethodnom sazivu upravno na sjednici MIP-a grubo napadnuta od strane HDZ-ovog Vladimira Šeksa. Potpredsjednik MIP-a trebao bi biti HDZ-ov Tomislav Čuljak, a za članove je HDZ još predložio i Šimu Đurđevića i Đurđicu Sumrak

Nakon izbora MIP-a, Šprem će, saznajemo u protokolu, sazvati polusatnu pauzu u kojoj bi trebao biti održan kratki domjenak za predsjednika Josipovića i druge ugledne goste. U toj pauzi najvjerojatnije će doći i do simbolične primopredaje Ureda predsjednika Sabora. Naime, Bebić bi svakako želio na simboličan način Špremu predati vlast te će njih dvojica otići do Ureda predsjednika Sabora gdje će Bebić novom saborskom šefu predati neke državne dokumente te ključ od sefa koji se nalazi u kabinetu predsjednika Sabora.

Pauzu će za formalnu sjednicu iskoristiti i novoosnovano Mandatno-imunitetno povjerenstvo, koje po povratku u dvoranu novi saziv Sabora mora izvijestiti o provedenim parlamentarnim izborima i imenima izabranih zastupnika. MIP zastupnike obavještava i o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, imenima zastupnika koji obnašaju dužnost nespojivu sa zastupničkom pa im mandat miruje, imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obnašati zastupničku dužnost.

Nakon što Sabor prihvati MIP-ovo izvješće o provedenim izborima, zastupnici polažu prisegu, čiji tekst glasi: 'Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštovati pravni poredak te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske.'

Na konstituirajućoj sjednici prisegu bi trebalo položiti 137 zastupnika od njih 151. Naime, u zastupničkim klupama neće biti aktualne premijerke Jadranke Kosor i njezinih ministara koji su osvojili saborski mandat, nego će oni sjediti u mjestima predviđenim za Vladu, desno i lijevo od stola predsjedavajućeg. Tek kada nova Vlada dobije povjerenje, Kosor i ministri moći će prisegnuti kao novi saborski zastupnici.

Nakon prisege, prema saborskom poslovniku mogu se odmah izabrati i potpredsjednici Sabora. To će se vjerojatno i napraviti u slučaju tri potpredsjednika iz redova vladajuće većine, odnosno u slučaju SDP-ovih Josipa Leke i Nenada Stazića te HNS-ovog Milorada Batinića. Druga dva potpredsjednika doći će iz HDZ-a - Vladimir Šeks te Jadranka Kosor koja će moći biti izabrana tek kad Zoran Milanović preuzme funkciju premijera.

Vladajuća većina namjerava izabrati i novog tajnika Sabora, no još nije poznato tko će to biti.  Izabrat će se i njegov zamjenik koji je ujedno i tajnik plenarne sjednice te na sjednicama sjedi odmah uz stol predsjedavajućeg. Već se zna da vladajuća većina na to mjesto namjerava vratiti Jadranku Blažević, koja je na raznim dužnostima u tajništvu Sabora radila od 1990. do 2007. (od 2000. do 2007. bila je zamjenica tajnika Sabora). Tada ju je HDZ-ova većina smijenila, a pomogli nisu ni protesti SDP-a, HNS-a i IDS-a zbog kojih se Blažević na toj konstituirajućoj sjednici 2007. čak i rasplakala. Nakon odlaska iz Sabora, Blažević je novo radno mjesto našla kao tajnica zagrebačke skupštine, gdje je blisko surađivala s dojučerašnjim predsjednikom skupštine Špremom

Odbori se biraju tek u siječnju

Osim nužnih saborskih odbora, vladajuća većina neće inzistirati na oformljivanju ostalih saborskih odbora do redovitog zasjedanja Sabora u siječnju. Naime, iako je u prethodnom sazivu bilo 30 radnih tijela, zbog izmjena ustroja ministarstava, mijenjat će se i struktura i djelokrug saborskih odbora.

Svoje članove i šefova odbora vladajuća većina zasad ne otkriva, a imenima ne barataju ni u oporbi. Zna se jedino to da će kod oporbe, sukladno jučer potpisanom sporazumu, osam čelnih mjesta u odborima ići HDZ-u, a po dva će dobiti Laburisti i HDSSB. Oporba je raspodjelu mjesta napravila prema broju odbora iz prethodnog saziva, no hoće li doći do promjena, vidjet će se do siječnja.

Sabor će na konstituirajućoj sjednici, osim Mandatno-imunitetnog povjerenstva, izabrati i predsjednike, potpredsjednike i članove Odbora za izbor i imenovanja. Spekulira se da će na čelu tog odbora biti SDP-ov Zdravko Ronko, a HDZ će kao svoje članove predložiti Josipa Đakića, Martinu Banić, Franu Matušića i Dujomira Marasovića. Zbog izmjena zakona koje će uslijediti odmah nakon konstituirajuće sjednice, trebat će se izabrati i predsjednici, potpredsjednici i članovi Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, Odbora za zakonodavstvo i Odbora za pravosuđe. Već se zna da će na čelu Odbora za Ustav biti SDP-ov Josip Leko, dok mu za potpredsjednika HDZ, logično, predlaže Vladimira Šeksa te kao članove Antu Kulušića, Franju Lucića i Branku Juričev Martinčev. Na čelu Odbora za zakonodavstvo trebala bi, prema nekim spekulacijama biti SDP-ovka Ingrid Antičević Marinović, a HDZ za potpredsjednika je predložio Josipa Salapića i za članove Stjepana Milinkovića, Sunčanu Glavak i Ivana Šanteka. Još nije poznato tko će od vladajućih biti na čelu Odbora za pravosuđe, no HDZ je svoje kandidate istaknuo - Anu Lovrin kao potpredsjednicu odbora,  Ivanku Roksandić, Davora Ivu Stiera, Antu Kulušića, Antu Babića i Iliju Filipovića kao članove.

Izborom tih triju odbora službeno će i završiti konstituirajuća sjednica te će predsjednik Sabora Šprem za popodne sazvati izvanrednu sjednicu. Na njoj bi novi zastupnici trebali raspraviti i izglasati izmjene Zakona o Vladi, odnosno Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave, kojima će Kukuriku koalicija, kako je najavljivala, povećati broj ministarstava te ukinuti funkcije državnih tajnika, a vratiti zamjenike ministara. Već se zna da će se oformiti četiri nova ministarstva - Ministarstvo rada i mirovina (na čelu bi trebao biti Mirando Mrsić), Ministarstvo okoliša (na čelu Mirela Holy), Ministarstvo socijalne skrbi (na čelu Milanka Opačić) te Ministarstvo obrtništva i malog poduzetništva (na čelu Gordan Maras).

Izvanredna sjednica nastavit će se i u petak kada će mandatar Zoran Milanović saborskim zastupnicima predstaviti članove svoje Vlade i njezin program te zatražiti glasovanje o povjerenju. Iako će za to Milanović imati osigurano dovoljno ruku vladajuće većine, pretpostavlja se da mu oporba neće pomoći da to povjerenje lako dobije, nego će inzistirati na duljoj raspravi. Tek nakon što dobije povjerenje, najmlađi premijer u hrvatskoj povijesti uputit će se na drugu stranu Markova trga, u Banske dvore, gdje bi se trebala održati službena primopredaja vlasti, i to, kako doznajemo, javno pred medijima.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi