Nakon što su skupili dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma o Zakonu o radu, sindikati će inzistirati da se on obavi po novim ustavnim pravilima. No na ruku im ne ide mišljenje pravnih stručnjaka koji smatraju da se na ovaj referendum ipak odnose stare rigoroznije ustavne regule
'Branit ćemo pravo da se referendum održi prema novim ustavnim odredbama. Ustav nije zakon, to je osnovni pravni akt države, a sva tumačenja o tome da bi se referendum trebao provesti prema starim odredbama Ustava, jer je potisivanje peticije započelo dok su one još vrijedile, izvrtanje je stvarnosti', poručili su to sindikati čiji Ozren Matijašević kaže da se u slučaju kolizije sa zakonom uvijek primjenjuju ustavne odredbe.
Naime, prema novom izmijenjenom Ustavu referendum je valjan i ako na njega izađe samo jedan birač, dok se prema starim pravilima za valjani referendum trebalo odazvati 50 posto biračkog tijela, dakle 2,25 milijuna građana.
No iako sindikati kažu da su konzultirali ustavne stručnjake, neki s kojima je razgovarao Novi list nisu skloni sindikalnoj ideji. 'Referendum za ZOR tako treba završiti po odredbama po kojima je cijeli postupak počeo. Izmjene Ustava odnosit će se na buduće slučajeve i ne mogu se odnositi na prošlost. To je, kako nam je objašnjeno, čvrsto pravilo o kojem nema rasprave i tko bude tumačio drugačije, odstupit će od ustaljenih pravnih pravila', rekao je za Novi list neimenovani ustavni stručnjak.
Slično je odgovorio i saborski šef Luka Bebić, poručivši da je, po mišljenju relevantnih pravnih stručnjaka, cijeli proces počeo po starom zakonu te da misli da će se tako i nastaviti, što će, kako je dodao, procijeniti Odbor za Ustav i drugi 'relevantni faktori'.
Istovremeno, dogovora nema ni oko računice, odnosno iznosa samog referenduma.
Ministar uprave Davorin Mlakar tvrdi da će cifra biti i veća od 170 milijuna kuna. 'U tim troškovima najčešće nisu prikazani troškovi tijela državne uprave, dakle, svi oni službenici koji moraju u popisima birača dežurati, to je uvijek subota, nedjelja, dakle, rad izvan radnog vremena koji se posebno plaća. Mi smo zadnji put oko 250 tisuća kuna samo prekovremenog rada platili, ističe ministar. Uz sve to, dodaje, plaćaju se ljudi koji moraju provjeriti vjerodostojnost potpisa za referendum', rekao je Mlakar
S njim se, naravno, ne slažu sindikati, ali i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin koji svoju računicu temelji na tek prošlim predsjedničkim izborima. 'Usporedbe radi, može se to ocijeniti prema predsjedničkim izborima koji su po svojoj složenosti slični. Ako uzmemo u obzir da su oni u dva kruga koštali 98 milijuna kuna, dakle jedan krug bi maksimalno bio za referendum do 58 milijuna kuna', zbrojio je Hrvatin
