Politico je analizirao posljedice izbornog preokreta za odnose Beograda i Bruxellesa. Europska unija sada mora uspostaviti suradnju s novom političkom većinom koja želi drukčije odnose s europskim institucijama, ali prema njima ne skriva ni određeno nepovjerenje.

Prema preliminarnim rezultatima srbijanskog Republičkog izbornog povjerenstva, Studentska lista osvojila je 52,71 posto glasova, što joj donosi 140 od ukupno 250 zastupničkih mjesta, a Vučićeva lista osvojila je 39,17 posto glasova i 104 mandata. Riječ je o rezultatima na temelju 97,56 posto obrađenih biračkih mjesta.

Vučić, koji je krajem rujna podnio ostavku na predsjedničku dužnost da bi sudjelovao na parlamentarnim izborima, priznao je poraz u nedjelju navečer.

Bruxelles je godinama sve rješavao s Vučićem

Tijekom više od desetljeća Vučić je bio glavni sugovornik europskih institucija u Srbiji. Pregovori o pristupanju EU-u, trgovinski odnosi i ključna politička pitanja uglavnom su prolazili kroz njegov ured, a predstavnici civilnog društva i oporbe upozoravali su da takav pristup učvršćuje njegovu vlast.

'Aleksandar Vučić ponašao se kao osoba kojoj se svi obraćaju za sve, pritom ignorirajući sve zakone u zemlji, uključujući Ustav', rekao je za Politico Jugoslav Gašić, sveučilišni nastavnik medicine i kandidat Studentske liste za parlament.

Gašić smatra da je Vučić odnose s Bruxellesom prvenstveno koristio za ostvarivanje vlastitih političkih interesa, a ne za stvarni napredak Srbije prema članstvu u Europskoj uniji. 'Na kraju je uvijek zastupao vlastite interese, a ne interese Srbije', ustvrdio je. Kritike na račun Bruxellesa dolaze i iz redova dugogodišnjih zagovornika europskih integracija.

'Ključna pouka iz primjera Srbije jest da EU vrlo lako može izgubiti vjerodostojnost i integritet ako zanemaruje uzroke demokratskog nazadovanja u nekoj zemlji', upozorio je Srđan Majstorović, predsjednik Upravnog odbora Centra za europske politike (CEP).

Kako je rekao, organizacije civilnog društva, novinari i aktivisti godinama su pokušavali uvjeriti europske institucije da u pregovore o budućnosti Srbije uključe i druge aktere, a ne samo Vučićevu vlast. Odgovor koji su često dobivali bio je da u Srbiji ne postoji vjerodostojna alternativa tadašnjem režimu.

Koliko Srbi vjeruju Europskoj uniji?

Posljedice takvog odnosa vidljive su i u stavovima građana. Prema istraživanju CEP-a, provedenom početkom godine na uzorku od tisuću ispitanika, 41,6 posto građana smatra da je Europskoj uniji važnije ostvarivanje vlastitih političkih i gospodarskih interesa u regiji nego stanje demokracije i vladavine prava u Srbiji.

Samo 27,4 posto ispitanika smatra EU pouzdanim partnerom Srbije, a njih 27,7 posto vjeruje da Bruxelles primjenjuje jednaka pravila prema svim državama kandidatkinjama.

Majstorovićevu kritiku dijeli i Đorđe Bojović, vanjskopolitički savjetnik Zelenih u Europskom parlamentu. 'Komisija najprije mora vratiti davno izgubljenu vjerodostojnost nakon godina podržavanja Vučića', rekao je za Politico. Bojović smatra da je Vučićeva autoritarna vladavina otežala pokušaje Srbije da promijeni negativnu međunarodnu sliku o sebi, oblikovanu još devedesetih godina.

Što nova vlast želi od Bruxellesa?

Studentska lista nastala je iz masovnih prosvjeda pokrenutih nakon pada nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu u studenome 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi. Studenti su tu tragediju povezivali s korupcijom i nedostatkom odgovornosti državnih institucija, a prosvjedi su postupno prerasli u najveći izazov Vučićevoj vlasti.

Pokret koji nema klasičnu stranačku hijerarhiju na izbore je izašao s kandidatima iz različitih profesija, među kojima su liječnici, sveučilišni profesori, umjetnici i aktivisti. Mnogima će ulazak u parlament biti prvo političko iskustvo i njihovi su prioriteti borba protiv korupcije, jačanje neovisnosti institucija i obnova vladavine prava. No pitanje budućih odnosa s EU-om nešto je složenije.

Studentska lista u svojem programu prepoznaje Europsku uniju kao najvažnijeg gospodarskog partnera Srbije te najavljuje jačanje suradnje s članicama poput Grčke, Italije, Mađarske i Francuske. Ipak, članstvo u Uniji nije izričito navedeno kao cilj, što otvara pitanja o budućem smjeru europskih integracija.

'Ne želimo da nas Europa odsiječe. Ne želimo biti izolirani otok', rekao je Gašić za Politico. Također kaže da odnosi s Bruxellesom moraju počivati na uzajamnom uvažavanju i da Srbija u njima mora jasnije zastupati vlastite interese.

No to što nema najave članstva u izbornom programu ne znači nužno odustajanje od europskog puta, što je nositelj Studentske liste Ilija Srdanović potvrdio u intervjuu za Radio Slobodna Europa 27. listopada. 'Ostajemo predani europskim integracijama. Srbija se tom procesu posvetila još 2000., prije 26 godina. Taj će se posao nastaviti', poručio je Srdanović.

EU pred novim ispitom

Europska unija u međuvremenu je pozdravila izborni rezultat i rekla da je spremna za suradnju s budućom srbijanskom vladom.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas i povjerenica za proširenje Marta Kos u zajedničkoj su izjavi od 27. listopada pozvale na urednu tranziciju vlasti i brzo formiranje novih institucija nakon službene potvrde izbornih rezultata.

Upozorile su na nalaze međunarodnih promatrača o zlouporabi državnih resursa, pristranom medijskom izvještavanju u korist dotadašnje vlasti te pritiscima na birače i oporbene kandidate.

Bruxelles tako pred sobom ima dvostruki izazov. S jedne strane želi nastaviti proces europske integracije Srbije, države koja je tijekom Vučićeve vlasti razvila snažne gospodarske veze s europskim tržištem. S druge strane mora pronaći način da obnovi povjerenje dijela srbijanske javnosti koji smatra da je godinama davao prednost političkoj stabilnosti i suradnji s Vučićem pred demokratskim reformama.