Prema tvrdnjama iz Kijeva, ruski sateliti nadzirali su područja uoči iranskih napada dronovima i projektilima, što bi moglo značiti da Moskva Teheranu pruža podatke korisne za planiranje napada.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će ukrajinske obavještajne službe početi objavljivati dokaze o, kako ga je opisao, koordiniranom obavještajnom lancu između Rusije i Irana, piše Kyiv Post.

Prema informacijama koje je iznio Kijev, ruska satelitska mreža korištena je za praćenje zemalja Perzijskog zaljeva i ključnih američkih vojnih objekata na Bliskom istoku. Ukrajinske službe tvrde da se prolazak ruskih satelita iznad pojedinih lokacija vremenski podudarao s iranskim napadima.

Zelenski je kao primjer izdvojio razdoblje od 19. do 20. srpnja. U samo 48 sati četiri vojne baze našle su se unutar područja koje su nadzirali aktivni ruski sateliti – dvije u Bahreinu te po jedna u Jordanu i Kuvajtu.

Prema ukrajanskoj interpretaciji, riječ bi mogla biti o cijelom ciklusu izviđanja: prikupljanju podataka prije napada, praćenju ciljeva koje bi moglo pomoći u operativnom planiranju te snimanju posljedica nakon napada.

'Svrha je jasna', upozorio je Zelenski.

Tvrdnje iz Kijeva nisu se pojavile niotkuda. Zapadni obavještajni dužnosnici ranije su za Wall Street Journal također govorili da je Rusija Iranu dostavljala obavještajne podatke prikupljene satelitima, uključujući informacije koje su mogle biti iskorištene za napade na američke snage.

Neobičan susret šefa CIA-e i Zelenskog

Nove informacije pojavile su se u trenutku kada je Washington posljednjih mjeseci intenzivirao kontakte s Moskvom, ali i kada se sve više govori o ruskoj suradnji s Iranom i Kinom.

Posebnu pozornost privukao je niz poteza direktora CIA-e Johna Ratcliffea. On je 25. kolovoza otputovao u Moskvu na tajne razgovore s visokim ruskim dužnosnicima. Bio je to prvi poznati posjet Rusiji nekog aktualnog direktora CIA-e od putovanja Williama Burnsa 2021. godine.

Ni CIA ni Kremlj nisu javno otkrili o čemu se razgovaralo, dok je Bijela kuća naknadno umanjivala važnost posjeta.

Manje od mjesec dana poslije Ratcliffe se neočekivano susreo sa Zelenskim u zračnoj luci Shannon u Irskoj. Obojica su ondje nakratko boravila zbog punjenja goriva u zrakoplovima. Zelenski je putovao prema New Yorku na zasjedanje Opće skupštine UN-a, dok se Ratcliffe vraćao sa sastanka s egipatskim predsjednikom Abdelom Fatahom al-Sisijem.

Dvojica su, prema izvorima upoznatima sa susretom, kratko razgovarala, no sadržaj njihova razgovora nije objavljen.

Kongres već ranije ispitivao rusko-iransku suradnju

Pitanje pruža li Rusija Iranu obavještajne podatke koji mogu pomoći u napadima na američke snage već je bilo predmet ispitivanja u Washingtonu.

Tijekom saslušanja o globalnim sigurnosnim prijetnjama u američkom Kongresu, Ratcliffe je ispitivan o razmjerima obavještajne suradnje Rusije, Irana i Kine.

Pred članovima Odbora Senata za obavještajne poslove potvrdio je da Teheran aktivno traži naprednu obavještajnu pomoć od Moskve i Pekinga kako bi lakše zaobišao zapadne sustave protuzračne obrane.

Dio njegovih odgovora ostao je povjerljiv, no javni dio saslušanja pokazao je zabrinutost američkih zakonodavaca zbog moguće suradnje protiv američkih vojnih snaga.

'Iranci traže obavještajnu pomoć od Rusije, Kine i drugih protivnika Sjedinjenih Država', rekao je Ratcliffe.

Na izravno pitanje pruža li Rusija takvu pomoć Iranu odgovorio je da zna odgovor, ali da će o tome govoriti tijekom povjerljivog dijela saslušanja.

Navodna ruska ponuda: Iran za Ukrajinu

Još ozbiljnije tvrdnje pojavile su se u američkim medijima, koji su izvijestili o navodnoj ponudi Moskve Washingtonu.

Prema izvještajima Politica i Wall Street Journala, ruski predstavnici ponudili su SAD-u svojevrsnu geopolitičku razmjenu: Moskva bi zaustavila razmjenu obavještajnih podataka i podataka za ciljanje s Iranom, a zauzvrat bi Washington morao prekinuti ključnu obavještajnu potporu Ukrajini.

Navodnu ponudu američkim predstavnicima prenio je, prema tim izvještajima, Kiril Dmitrijev, ruski predsjednički izaslanik.

Washington je prijedlog odbio.

Ako su ti navodi točni, oni pokazuju koliko Moskva obavještajnu suradnju s Teheranom može promatrati i kao pregovarački alat u odnosima sa SAD-om. Istodobno bi takav aranžman značio da se američka potpora Ukrajini pokušava dovesti u izravnu vezu s američkim interesima na Bliskom istoku.

Novi pritisak na Rusiju

Tvrdnje o ruskoj pomoći Iranu dolaze u trenutku kada Washington raspolaže novim instrumentima gospodarskog pritiska na Moskvu i njezine partnere.

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je Zakon o sankcioniranju Rusije i Irana Lindseyja O. Grahama iz 2026., kojim Bijela kuća dobiva mogućnost uvođenja sekundarnih carina do 100 posto državama koje nastavljaju biti veliki kupci ruske energije ili pomažu Moskvi u zaobilaženju sankcija.

Zelenski je u međuvremenu pozvao zapadne saveznike da pokažu kako se odnosi s Vladimirom Putinom ne mogu nastaviti po starom. Upozorio je da Moskva, prema njegovu tumačenju, koristi diplomatske signale kako bi kupila vrijeme dok nastavlja svoju ratnu kampanju.