VRUĆi VIKEND

Kaos u Francuskoj: Hoće li Macron 'puknuti' pod pritiskom 'žutih prsluka'

24.11.2018 u 09:17

Bionic
Reading

Francuski predsjednik Emmanuel Macron suočen je s buntom tisuća građana koji ga krive zbog dizanja cijene goriva kao rezultata njegove porezne politike. Macron poziva na dijalog kako bi stišao rastuće tenzije nakon što su dvije osobe poginule, a oko 500 ih je ozlijeđeno u sukobima između vozača i prosvjednika. No prosvjedi ne jenjavaju, a na društvenim mrežama kolaju pozivi na nova masovna okupljanja tijekom vikenda

Macronova vlada povećala je poreze na gorivo kako bi potaknula vozače da kupuju automobile koji manje zagađuju okoliš, što je razljutilo birače u ruralnim područjima, posebice u svjetlu porasta cijene nafte u listopadu.

Ljutiti vozači i drugi prosvjednici, od kojih mnogi optužuju Marcona da je izgubio doticaj s običnim ljudima, blokirali su u subotu ceste širom zemlje, u sklopu protestnog pokreta nazvanog 'žuti prsluci', koji je privukao gotovo 288 tisuća ljudi. Prosvjednici su onemogućili promet na oko 2000 strateških mjesta u zemlji u nastojanjima da prisile Macronovu administraciju da snizi planirane poreze na dizelsko gorivo i benzin.

Neke zapreke na prilaznim cestama, kod naplatnih kućica i na kružnim tokovima još nisu uklonjene te su se prosvjedi nastavili tijekom radnog tjedna u manjem obimu.

No prosvjedi su prouzročili i mnogo nervoze i sukobe između prosvjednika i vozača koji su se našli blokirani u gužvama. Frustrirani vozači u subotu su se pokušali probiti preko cestovnih zapreka, pri čemu je ozlijeđeno više od 500 ljudi, od kojih 14 teško, rekao je francuski ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner. Prosvjednica je poginula kod zapreke na cesti kada je na nju slučajno naletjela uspaničena vozačica, a poginuo je i vozač automobila u odvojenom incidentu.

Nezadovoljstvom u ozbiljno nasilje

Pritvoreno je najmanje 157 ljudi. Francuski ministar je rekao da su tri policajca ozlijeđena metalnim kuglama i da su neki demonstranti privedeni zbog nošenja metalnih palica i Molotovljevih koktela.

U prvom obraćanju javnosti nakon što su prosvjedi zbog cijena goriva izvukli na ceste četvrt milijuna ljudi koji su blokirali ceste i usporavali promet, Macron, četrdesetogodišnji centrist, priznao je da je normalno to da ljudi izražavaju svoju frustraciju, ali je dodao da se promjene ne događaju spontano i odjednom.

  • +19
Prosvjedi 'žutih prsluka' u Francuskoj Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Govoreći pred studentima na debati u Belgiji, na koju su se također proširili prosvjedi 'žutih prsluka', Macron je kazao da se vlada susreće s valom prosvjeda i da je jedini način da se oni zaustave - dijalog.

Odvikavanje od fosilnih goriva podrazumijeva 'promjene u stavovima i navikama, što nikada nije lako', smatra predsjednik. Međutim cijene goriva su samo bile kap koja je prelila čašu strpljenja nezadovoljnog stanovništva Francuske. Prosvjedi su prvobitno počeli zbog najavljenog povećanja poreza na gorivo, a kasnije su prerasli u opće nezadovoljstvo građana i osudu državne politike. Na listi zahtjeva nezadovoljnih građana tako su se našla i ostala pitanja koja ih muče, poput oštrog pada kupovne moći.

Macron u svom govoru, međutim, nije izravno komentirao nasilje koje prati prosvjede.

I dok je tijekom tjedna broj prosvjednika opao, za vikend se planiraju novi veliki skupovi.

Na društvenim mrežama kolaju dva poziva na masovne demonstracije u Parizu 24. studenoga u subotu, a krajnje lijevi CGT (Opća konfederacija rada, Confédération générale du travail) radnički sindikat poziva na antivladine prosvjede 1. prosinca.

Korijeni rastućega bijesa

Korijeni pokreta 'žutih prsluka' nalaze se u nezadovoljstvu pripadnika srednje klase koji ovise o svojim automobilima kako bi došli na posao, a novi porezi predstavljaju značajan udar na njihove budžete. Prosvjednici se nazivaju 'žutim prslucima' jer nose sigurnosne prsluke koje svi vozači u Francuskoj moraju imati u slučaju da im se automobil pokvari kako bi bili vidljivi ostalim sudionicima u prometu kada stupe na prometnicu.

Vlada zasad odbija svaku pomisao da popusti pod pritiscima i nudi paket mjera kojima bi se pomoglo najugroženijim kućanstvima s niskim prihodima. Paket mjera uključuje potporu za energiju i bonuse za prelazak na vozila koja koriste čišće oblike energije.

No mjere nisu uspjele ublažiti bijes zbog gospodarske politike Macrona, za koju se tvrdi da favorizira bogate nad siromašnima.

Otkada je došao na vlast prije 18 mjeseci, Macron je smanjio mirovine, ukinuo niz beneficija i olabavio radnička prava s namjerom da smanji potrošnju vlade i dade novi zamah ekonomiji.

No njegova popularnost je potonula na samo dno i podupire ga tek, prema anketama, oko 21 posto građana. Tome je pridonijelo i nekoliko skandala u vladi, a posebno negativno je odjeknula situacija kada se pokušalo zataškati priču oko glavnog Macronova tjelohranitelja, iznimno nasilnog prema jednom prosvjedniku.

Ministar unutrašnjih poslova Christophe Castaner za televiziju France 2 kazao je da pravo na prosvjed ne znači blokirati ceste i koristiti nasilje nad drugim građanima i pripadnicima snaga sigurnosti. Castaner je najavio strože kontrole i pozvao mirne demonstrante koji su se priključili protestima da poštuju zakon.

Demonstranti su nastavili blokirati autoceste u Francuskoj, kao i skladišta nafte.

Premijer Édouard Philippe poručio je da su vlasti shvatile nezadovoljstvo građana, ali ostaju pri povećanju poreza na gorivo, uz obrazloženje da ta mjera treba biti uvedena u sklopu ekološke mjere borbe protiv zagađenja.