Generala Antu Gotovinu Haški sud optužio je 2001. za navodne zločine koje su hrvatske snage navodno počinile tijekom operacije Oluja - ofenzive koja je trebala dovesti do kraja samoproglašene republike pobunjenih Srba unutar Hrvatske.

U vrijeme navodnog prekršaja - samo nekoliko tjedana prije svog 40. rođendana - general Gotovina bio je u službi u južnom dijelu regije Krajina.

'Njegov uspon kroz redove novoformirane hrvatske vojske bio meteorski', piše Gabriel Patros.

Bivši francuski legionar vratio se u Hrvatsku na početku rata 1991. godine.

U vrijeme operacije Oluja, kada je premjestio svoj stožer u Knin, on je bio jedan od najistaknutijih vojnih zapovjednika u zemlji.

Oluja je bila prekretnica za vrijeme rata u bivšoj Jugoslaviji. U samo tjedan dana u kolovozu 1995. operacija je okončala četverogodišnju kontrolu Srba u području koje čini oko četvrtinu hrvatskog teritorija.

Srpske separatističke snage - uz pomoć Srba iz JNA – zauzele su to područje 1991, kada su je Hrvatska proglasila nezavisnosti od Jugoslavije.

Iako je Oluja bila značajan vojni uspjeh, popratio ga je egzodus 200.000 Srba. Stotine srpskih civila je ubijeno – uglavnom se radi o starijim ljudima koji su ostali u svojim domovima nakon što su ih obitelji napustile.

Sve hrvatske vlade tvrdile su da je odlazak srpskog stanovništva bio dio organizirane evakuacije srpskih vlasti.

'Počinjene strahote su izolirani incidenti koje su počinili nedisciplinirani pojedinci, ponavljao je Zagreb', piše Patros u svojoj analizi.

'Nakon što je podignuta optužnica protiv generala Gotovine, on je nestao, vjerojatno uz pomoć hrvatskih sigurnosno-obavještajnih službi te je postao bjegunac od ljeta 2001', piše BBC-jev analitičar.

'Nedostatak entuzijazma za njegovo uhićenje povezan je s raširenim mišljenjem među Hrvatima gdje je Gotovina priznat kao narodni heroj, a ne optuženik za ratne zločine', piše Partos.

Bijeg generala Gotovine nedovoljni pokušaji hrvatske vlasti da ga se locira doveli su do ozbiljnih napetosti između Hrvatske i Europske unije.

U ožujku 2005. EU je odgodio početak pristupnih pregovora s Hrvatskom jer je ocjenio da Zagreb još uvijek nije uspio učiniti dovoljno da pronađe odbjeglog generala.

'Uhićenje generala Gotovine u Španjolskoj - ne u Hrvatskoj – bilo je ogromno olakšanje za Zagreb', piše Patros.

Pregovori s EU-om su započeli i Hrvatska je nastavila suradnju na ovom slučaju, što je ostalo preduvjet za uspješne pregovore.

I srpska vlada je također morala dokazati svoju suradnju s Haaškim sudom prije nego što joj je dopušteno da se pridruži EU-u. Srpski zahtjev i dalje ostaje na čekanju.