Hrvatski helsinški odbor objavio je u petak Izjavu o uvođenju obveznog vojnog roka, pri čemu žali što je Hrvatska odustala od stvaranja ozračja mirotvorstva i pacifizma, a Vladu i Sabor poziva da donese zakon koji ne diskriminira i poštuje slobodu izbora i ljudska prava
Hrvatski helsinški odbor smatra da je prijedlog uvođenja obveznog vojnog osposobljavanja iznesen bez nužne javne rasprave i uvažavanja mirotvorne hrvatske vanjskopolitičke strategije, čime se zanemaruju temeljne ustavne vrednote, navodi u petak u svojoj Izjavi ta nevladina organizacija.
„Svjesni smo sigurnosnih izazova u Europi i poštujemo pravo države da demokratski oblikuje svoj sigurnosni sustav. Ipak, svaka mjera koja utječe na prava građana mora biti opravdana, proporcionalna i donesena u transparentnom demokratskom postupku, uz poštovanje slobode izbora i ljudskih prava. Očekujemo inkluzivnu, argumentiranu javnu raspravu o svim modelima i segmentima nacionalne sigurnosti”, poručuje HHO.
Daljnja militarizacija društva
Ponovno uvođenje vojnog roka, upozoravaju, ne odražava suvremene društvene potrebe koje zahtijevaju aktivnu participaciju u rješavanju kriznih situacija, već može doprinijeti daljnjoj militarizaciji društva koje još nosi posljedice ratnih sukoba. Problematičnim smatraju i izostanak široke javne rasprave i u uvjetima kada se ratovanje tehnološki mijenja, a ne prate moderni trendovi, nego se vojni rok uvodi po davno zastarjelom modelu, pri čemu se parlamentarna rasprava svela se na tehnička pitanja, bez transparentnog dijaloga građana, stručnjaka i civilnog društva.
vezane vijesti
HHO pozdravlja što je ostavljena mogućnost priziva savjesti te služenje civilne službe kao alternativa vojnim obvezama, no, iznimno važnim smatra da ovo pravo bude jasno definirano, dostupno svim građanima i oslobođeno diskriminacije ili stigmatizacije onih koji se na njega pozivaju. Ističu i rizik privilegiranog položaja onih koji završe vojnu obuku u odnosu na one koji koriste priziv savjesti te poručuju da je diskriminacija na temelju osobnih uvjerenja sporna te traže jasnu, transparentnu i nediskriminirajuću proceduru priziva savjesti.
Diskriminatorni aspekti zakonskih rješenja
Skreću pozornost i na eventualne diskriminatorne aspekte predviđenih zakonskih rješenja poput povlastica pri zapošljavanju u državnoj upravi za one koji odsluže vojnu obuku, što bi moglo ugroziti načelo jednakih mogućnosti. „Smatramo nedopustivim i diskriminatornim model po kojem se pravi razlika između osobe koje služe vojni rok kroz vojnu službu i osoba koje služe kroz civilnu službu u smislu da jedni za to primaju plaću ili naknadu, a drugi ne”, naglašava HHO.
Navode i druge oblike diskriminacije poput one prema muškarcima koji su podložni prisili jer vojni rok za žene dobrovoljan i zadržavaju slobodu izbora. S druge strane, upozoravaju i na diskriminaciju prema ženama jer, premda im formalno nije nametnuta prisilna obveza, u praksi postoje indirektni elementi diskriminacije koji ih stavljaju u neravnopravan položaj jer prednost pri zapošljavanju u državnom i javnom sektoru imat će osobe koje su odslužile vojni rok. Budući da je vojni rok obvezan za muškarce, većina muškaraca automatski ostvaruje ovaj benefit, dok će ga vrlo malo žena steći zbog dobrovoljnog karaktera njihovog sudjelovanja, istaknuli su.
„Žao nam je što je Hrvatska među zemljama koje su na valu opće militarizacije odustale od stvaranja ozračja mirotvorstva i pacifizma. Vladu i Sabor pozivamo da prilikom donošenja konačnih odluka o obveznom vojnom roku u potpunosti uvaže međunarodne standarde zaštite ljudskih prava, osiguraju pravo na priziv savjesti i uklone sve elemente koji bi mogli dovesti do diskriminacije ili povrede temeljnih prava građana”, apel je HHO-a povodom vraćanja obveznog vojnog roka u Hrvatskoj.
